Seksizam naš svagdašnji
Za Žensku mrežu piše: Amina Dizdar
Bosna i Hercegovina je dobila novog ministra za ljudska prava i izbjeglice kojeg su imenovali poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 15. maja. Vijest o novom ministru za ljudska prava i izbjeglice BiH je vrlo brzo postala sekundarna tema nakon što su mediji saznali da na mjesto njegove savjetnice dolazi gospođa Marina Ševkušić.
Mediji su izvještavali da je gospođa Ševkušić bivša druga pratilja Miss Planete Zemlje BiH, da se dugi niz godina bavila modelingom i manekenstvom, što bi trebale potvrditi i fotografije preuzete sa njenog Instagram profila. U moru članaka čiji glavni fokus je bio upravo na fizičkom izgledu izabrane savjetnice i činjenici da se bavila manekenstvom, lako bi vam promakla informacija da je ona po struci diplomirani politolog, te je jedno vrijeme radila i u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, u kabinetu Igora Crnadka. Pored površnih i seksističkih naslova i tesktova, mediji su odlučili ignorisati pravo na privatnost gospođe Ševkušić te su objavili privatne fotografije s njenih društvenih medija. Objavljivanjem ovih fotografija, dodatno su objektivizirali savjetnicu, stavljajući u prvi plan njen fizički izgled, te aludirajući da ona zbog svog izgleda nije kompetentna da obavlja funkciju za koju je izabrana.
Nažalost, ovo nije izolovan slučaj. Unatoč ogromnom napretku koji je postignut u borbi za ravnopravnost spolova, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u državama diljem svijeta, žene i dalje bivaju posmatrane, prije svega, kao seksualni objekti, naročito one koje nastoje ostvariti određeni cilj. Tokom predizborne kampanje za Opšte izbore 2018, kandidatkinje su imale mnogo manje medijskog prostora od svojih kolega, a pojedine su bile komentarisane na osnovu fizičkog izgleda te su im postavljana pitanja iz privatnog života.
No ovo nije karakteristično samo za Bosnu i Hercegovinu, mediji u regionu također nisu ništa senzibilisaniji kada je u pitanju izvještavanje o ženama na pozicijama odgovornosti. Prije mjesec dana, epidemiologinja i članica Kriznog štaba za suzbijanje korona virusa je gostovala u jednoj TV emisiji na televiziji B92. Upitana je sljedeće: „Kako to da jedna dama ode u Niš, uz ministra Nedimovića, kada je najteže? Mnogi se pitaju zar to nije neko iz struke, ali muškog pola. Uz svo poštovanje damama, vezano za rodnu ravnopravnost i tako dalje, ali ovo je nešto najbliže ratnom stanju, pa vas pitam, na liniju fronta je otišla jedna žena.” Jedini logičan odgovor koji je epidemiologinja, obrazovana, stručna osoba, mogla i jeste uputila bio je „Ne razumem pitanje“.
I zaista, kako razumjeti pitanje?
U 5. stoljeću prije Krista, Artemizija od Karije upravlja perzijskom flotom i učestvuje u najvećoj pomorskoj bici tog vremena – bitka kod Salamine, gdje perzijska vojska ne bi pretrpjela poraz da je Kserks poslušao njen savjet i odustao od bitke protiv Grka. Da li je nosila napadnu šminku ili usku odjeću, nije ostalo zabilježeno, ali čak i da je to slučaj, ne bi promijenilo činjenicu da je bila prva admiralka u historiji.
Žena koja je zapamćena najviše po svojoj ljepoti, a čiji naučni doprinos je gotovo izbrisan iz historije, je holivudska glumica Hedy Lamarr. Ono što je možda manje poznato jeste da je Hedy bila izumiteljica, a njen najpoznatiji patent je frequency-hopping ili patent upravljanja torpedom izmjenjivim frekvencijama tako da im se ne može ući u trag. Njena ideja je prvobitno ismijana od strane američke mornarice uz komentar da joj je bolje da iskoristi svoju slavu za skupljanje novca za rat. Decenijama kasnije njena tehnologija postaje jedan od vitalnih dijelova bežične komunikacije.
Primjera je još mnogo, samo treba pokazati interesovanje za žene i njihova dostignuća, te ne dopustiti da prilikom izvještavanja o istima fizički izgled žene bude stavljen u prvi plan i da objektivizacija žene predstavlja prepreku u njihovom doprinošenju napretku društva.
Mediji su dužni, kako u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, tako i u skladu sa Kodeksom za štampu, razvijati svijest o ravnopravnosti spolova, suzdržavati se od prejudiciranih i uvredljivih aluzija na nečiji spol. Dužni su suzdržavati se od direktnih i indirektnih komentara kojima ličnosti stavljaju u neravnopravan položaj ili ih diskriminišu po bilo kojem osnovu, uključujući i spol. Stoga osuđujemo ovakvu vrstu izvještavanja, koje, osim što predstavlja kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova i Kodeksa za štampu, također može djelovati demotivirajuće za žene koje imaju ambicije da se bave politikom ili bilo kojim drugim poslom koji bi od njih zahtjevao da budu zastupljene u medijima. Izabrana savjetnica je možda dobar izbor, a možda i ne, ali taj zaključak ne smijemo donositi na osnovu njenog izgleda ili nekadašnje karijere, već isključivo na osnovu njenih kompetencija i rezultata koje će postići tokom svog rada na ovoj poziciji.
Za kraj, predlažemo medijima da prije objavljivanja članaka o ženama na pozicijama moći/odgovornosti, primijene jedan jednostavni test koji će im otkriti da li je njihov članak seksistički. Neophodno je da istovijetni tekst napisanog članka, u muškom rodu, primjene na nekog muškarca koji se bavi sličnom profesijom ili nalazi u sličnoj poziciji kao žena o kojoj se izvještavalo. Ukoliko takav članak ne biste objavili o muškarcu, te vam pojedini dijelovi djeluju smiješno, bespotrebno ili uvredljivo, članak je seksistički i takav člank ne trebate objaviti.
Ispravite članak kao da ste ga originalno i pisali o muškarcu kojeg ste uzeli za usporedbu, i tekst tog članka primjenite na ženu o kojoj izvještavate. Čestitamo, naučili ste izvještavati o ženama, bez seksizma.
Želimo da naglasimo da Ženska Mreža BiH ne pruža nikakvu političku podršku, niti ulazimo u to da li su spomenute osobe sposobne za obavljanje date funkcije ili ne, već želimo da istaknemo da da mediji trebaju izbjegavati diskriminaciju i degradaciju osobe na osnovu spola komentarisanjem njenog fizičkog izgleda i formiranjem pretpostavki na osnovu istog.
Zastupljenost, reprezentativnost i vidljivost kandidatkinja tokom predizborne kampanje za Opšte izbore 2018, Maida Zagorac, link
