Komitet za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena
Piše: Maida Zagorac, Sarajevski otvoreni centar
Komitet Ujedinjenih naroda za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena je stručno tijelo osnovano 1982. godine. Član17. CEDAW-a reguliše uspostavljanje Komiteta za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena i biranje njegovih članova_ica. Ovaj Komitet je osnovan radi praćenja napretka država stranaka ostvarenog u primjeni CEDAW-a. Komitet se sastoji od dvadeset i tri stručnjaka_inje viskokog moralnog ugleda i stručnosti u području na koje se odnosi CEDAW. Pomenute stručnjake_inje biraju države stranke Konvencije među njihovim državljanima_kama, a stručnjaci_kinje djeluju u ličnom svojstvu. Prilikom izbora članova_ica Komiteta, vodi se računa o ravnomjernoj geografskoj rasprostranjenosti država stranaka i predstavljanju raznih oblika civilizacije, kao i glavnih pravnih sistema.
Izbor članova i članica Komiteta
Članovi_ce Komiteta se biraju na tajnom glasanju sa liste osoba koje su predložile države stranke. Svaka država stranka može predložiti jednog kandidata_kinju, a najmanje tri mjeseca prije datuma izbora Glavni tajnik UN-a obavještava države stranke da podnesu svoje prijedloge, u roku od dva mjeseca, nakon čega on priprema listu svih kandidata_kinja i dostavlja je državama strankama. Izbor članova i članica Komiteta se vrši na sastanku država stranaka u sjedištu UN-a. Na ovom sastanku moraju biti prisutni_e predstavnici_ce dvije trećine država stranaka, a izabrani kandidati_tkinje će biti oni_e koji_e dobiju najveći broj i apsolutnu većinu glasova prisutnih država stranaka koje glasaju. Članovi_ce Komiteta se biraju na mandat od četiri godine, te za svoj rad primaju nagrade iz sredstava UN-a pod uslovima koje odredi Opća Skupština.
Djelatnost Komiteta za uklanjanje diskriminacije žena
Državom strankom CEDAW-a se postaje ratificiranjem ili pristupanjem Konvenciji. Na taj način država prihvata zakonsku obvezu da se bori protiv diskriminacije nad ženama. Komitet za uklanjanje svih oblika doskriminacije žena prati provedbu mjera koje poduzimaju države da bi ispunile tu obvezu. Primarna funkcija Komiteta je praćenje provedbe CEDAW-a. To se čini kroz razmatranje dostavljenih izvještaja država stranaka. Izvještaji mogu biti inicijalnih ili periodični, ali i njihova kombinacija. U svakoj od svojih sjednica, Komitet razmatra nacionalne izvještaje koje podnose države stranke. Države stranke su dužne da podnesu prvi izvještaj u roku od godine dana od ratifikacije ili pristupanja Konvenciji, a nakon toga svake četiri godine. Ti izvještaji, koji pokrivaju mjere koje poduzimaju države da bi poboljšale položaj žena, predstavljaju se Komitetu od strane predstavnika Vlade. U razgovorima s predstavnicima Vlade, članovi Komiteta komentiraju izvještaj i dobijaju dodatne informacije. Ovaj postupak stvarnog dijaloga je veoma značajan jer omogućava razmjenu znanja i jasniju analizu politike protiv diskriminacije u različitim državama.
Nakon pregleda izvještaja određene države, Komitet priprema niz preporuka u vidu zaključka. Komitet također daje Opće preporuke o svim problemima koji utječu na položaj žena za koje smatra da mu države stranke trebaju posvetiti više pozornosti, a koje nisu regulisane Konvencijom. Na primjer, na sjednici 1989. Godine Komitet je raspravljao veliku učestalost nasilja nad ženama, tražeći informacije o ovom problemu iz svih država stranaka. 1992. godine Komitet je usvojio Preporuku 19, u kojoj se zahtijeva da se u nacionalnim izvještajima Komiteta uključe statistički podaci o učestalosti nasilja nad ženama, informacije o pružanju pomoći žrtvama, te zakonodavne i druge mjere za zaštitu žena od nasilja u svakodnevici, kao što su uznemiravanje na radnom mjestu, zlostavljanje u porodici i seksualno nasilje. Do danas je Komitet usvojio 30 Općih preporuka.
Bosna i Hercegovina je 2013. godine podnijela 4. i 5. periodični Izvještaj o stanju ravnopravnosti spolova u BiH. Komitet za eliminaciju diskriminacije nad ženama objavio je svoja Zaključna zapažanja na ovaj izvještaj kojima je pozdravio napredak koji je postignut od razmatranja trećeg periodičnog izvještaja iz 2006. godine u provođenju zakonodavnih reformi, u oblasti unapređenja institucionalnog i političkog okvira sa cilјem ubrzavanja ukidanja diskriminacije žena i promovisanja ravnopravnosti spolova te osiguravanja primjene međunarodnih standarda i ratifikacije ili pristupanja novim međunarodnim i regionalnim instrumentima, ali je i ukazao na one oblasti kojima se BiH treba posebno posvetiti. Šesti periodični Izvještaj BiH treba podnijeti Komitetu za uklanjanje svih oblika doskriminacije žena u julu 2017. godine.
Uloga Komiteta koja proizlazi iz Fakultativnog (Opcionog) protokola uz CEDAW
Fakultativni Protokol na CEDAW konvenciju usvojen je u 1999. godine, on je otvoren za pristupanje svakoj državi koja je ratificirala CEDAW, ili joj je pristupila. Na osnovu ovog Protokola Komitet ima ovlasti za primanje pritužbi pojedinki ili u ime skupine pojedinki, koje tvrde da su žrtve povrede nekog od prava utvrđenih Konvencijom od strane države stranke. Ovi podnesci moraju biti u pisanom obliku, te ne smiju biti anonimni. Komitet će primiti podnesak samo onda kada se on tiče države stranke Konvencije, koja je i stranka ovog Protokola. Da bi podnesak bio razmatran, potrebno je da su se prethodno iscrpila sva raspoloživa pravna sredstva unutar države stranke, osim ako je očito da se postupak tim sredstvima neosnovano produžuje i da se neće osigurati djelotvorna zaštita. Odluke CEDAW Komiteta u kojima se utvrdi da je došlo do povrede određenog prava nude smjernice za postupanje ne samo države koja je u pitanju nego i predstavljaju tumačenja obaveza svih država članica Konvencije. Ovom protokolu je pristupila i ratificirala ga i BiH.
Mišljenja Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena prema pojedninačnim žalbama možete pronaći ovdje.