Saopćenje Ženske mreže BiH: Pozdravljamo kandidaturu Dunje Mijatović za Komesarku za ljudska prava Vijeća Evrope

Ženska mreža Bosne i Hercegovine pozdravlja vijest da je Komitet ministara Vijeća Evrope uputio listu Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope od tri kandidata_kinje , na kojoj je i Dunja Mijatović, bivša predstavnica OSCE-a za slobodu medija, osnivačica Regulatorne agencije za komunikacije BiH, stručnjakinja za ljudska prava, medije i komunikacije, za poziciju Komesara_ke za ljudska prava ove organizacije.

Smatramo da je ovo odličan prijedlog Komiteta ministara, s obzirom na sve kvalitete i dosadašnji angažman Dunje Mijatović na polju slobode medija i ljudskih prava uopće.

Pored aktivnog angažmana na promicanju slobode govora, izražavanja i medija, Dunja Mijatović je glasna borkinja protiv nasilja, govora mržnje i zločina iz mržnje prema ranjivim skupinama, pogotovo onih usmjerenih protiv LGBTI osoba i žena. “Svi u regionu bolujemo od istih boljki, još imamo naslove od kojih se ledi krv u žilama, koji su usmereni prema manjinama, ženama, LGBT populaciji, Romima, prema svačemu što je drugačije… To je nešto što se mora promeniti”, jedan je od njenih stavova.
Ženska mreža BiH pozdravlja kandidaturu Dunje Mijatović za poziciju Komesarke za ljudska prava Vijeća Evrope, kao žene i ekspertkinje iz Bosne i Hercegovine, i prve žene na toj poziciji ikada.

Napominjemo da je ovo savršeno podsjećanje na to da je vrijeme da i ostala tijela vlasti u Bosni i Hercegovini, a posebno vlade na svim nivoima, uključe žene ekspertkinje u svoje sastave, a sve u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH koji propisuje minimalno učešće/zastupljenost oba spola (40%) u svim organima vlasti u BiH.

Insistiranje na većem učešću žena u organima vlasti podupiremo činjenicom da je ravnopravno učešće žena u strukturama vlasti zakonski zahtjev koji do sada nije bio ispunjen od usvajanja Zakona o ravnopravnosti spolova BiH. Nadalje, budući da žene pojedinačno čine najbrojniju društvenu grupu (51% stanovništva čine žene), njihovo učešće mora biti oslikano u strukturama vlasti i odlučivanja (prije svega u parlamentima kao reprezentativnim tijelima). Također, u BiH sada ima više obrazovanih, sposobnih i vještih žena nego muškaraca treba im dati prostor za ravnopravno učešće u javnom životu, posebno političkom, koji će dugoročno biti bolji za bh. društvo.