Ženska mreža BiH uputila je zahtjev za ispitivanje povrede Zakona o ravnopravnosti spolova BiH Agenciji za ravnopravnost spolova BiH i Gender centru Federacije BiH.

Dana 31.03.2015. godine Parlamentarna skupština BiH potvrdila je imenovanje Vijeća ministara BiH koje sada formalno-pravno ima ovlasti koje proizilaze iz Ustava i zakona. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić dao je prijedog kandidata za sastav navedene institucije suprotno odredbama Zakona o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima BiH, Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, Zakona o zabrani diskriminacije BiH kao i Ustava BiH i drugih zakona. I pored upozorenja i poziva organizacija civilnog društva da prijedlog sastava Vijeća ministara ne zadovoljava uvjet zastupljenosti 40% manje zastupljenog spola, Parlamentarna skupština BiH potvrdila je sastav Vijeća ministara BiH koji od devet (9) ministarskih pozicija ima samo dva mjesta za manje zastupljeni spol, u ovom slučaju žene.

Istog dana, Parlament Federacije BiH potvrdio je  imenovanje Vlade FBiH koja sada i formalno-pravno ima ovlasti koje proizilaze iz Ustava i zakona. Predsjednik Federacije BiH imenovao je premijera Vlade FBiH Fadila Novalića. Proces imenovanja nadalje je tekao na način da je Predsjednik FBiH uz suglasnost podpredsjednika FBiH imenovao Vladu FBiH nakon konsultacija sa premijerom. Imenovanje Vade FBiH potvrđeno je većinom glasova poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Naime Vlada FBiH u potvrđenom sastavu od ukupno šesnaest (16) ministarskih pozicija ima samo četiri (4) pozicije dodijeljene osobama ženskog spola. Za Vladu u ovakkom sastavu može se ustanoviti da nije formirana u skladu sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, Zakona o zabrani diskriminacije BiH kao i Ustava FBiH i drugih zakonskih i podzakonskih akata kao i međunarodnih propisa. I pored upozorenja i poziva organizacija civilnog društva da prijedlog sastava Vlade FBiH ne zadovoljava uvjet zastupljenosti 40% manje zastupljenog spola, Parlament FBiH potvrdio je sastav Vlade Federacije BiH koja od šesnaest (16) ministarskih pozicija ima samo četiri mjesta za manje zastupljeni spol, u ovom slučaju žene.

Zakon o zabrani diskriminacije BiH koji se primijenjuje na sve javne organe kao i pravna i fizička lica i u javnom i privatnom sektoru, a na teritoriju cijele BiH zabranjuje svaki oblik diskriminacije uključujući diskriminaciju na osnovu društvenog položaja i spola.

Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen najmanje u procentu od 40%, te da se diskriminacijom po osnovu spola smatra situacija kada ne postoji ravnopravna zastupljenost, što je slučaj sa imenovanjem kako Vijeća ministara BiH, tako i Vlade Federacije BiH.

Vijeće ministara BiH i Vlada Federacije BiH u kojima nije zastupljen releventan broj ministrica ne može biti legitimna niti reprenzentativna, te ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg bi se ignorisala polovina stanovništva. Nismo, također, spremni/e povjerovati da među ženama nema dovoljno onih koje svojom stručnošću i iskustvom mogu odgovoriti zahtjevima pozicija u izvršnoj vlasti, uključujući i ministarske pozicije.

UN Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama, koja je sastavni dio Ustava BiH a time i Ustava FBiH i primijenjuje se direktno te ima prioritet nad domaćim zakonodavstvom, u članu 7. između ostalog pripisuje OBAVEZU država potpisnica, a time i entiteta kao njenih sastavnih djelova, da učestvuju u kreiranju i provođenju vladine politike i da zauzimaju rukovodeće položaje i obavljaju sve javne funkcije na svim nivoima vlasti. Pored navedene Konvencije vrlo bitna ja i Pekinška deklaracija i platforma za akciju kojom se državi nameće obaveza da se bavi uklanjanjem prepreka participaciji žena u svim sferama života.

Zabrinjavajuća je činjenica da i nakon 22 godine od potpisivanja Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama uočavamo prisustvo nevidljivog praga, gdje učešće žena u političkom životu države ne prelazi okvirnih 20%. Također, nemoguće je izostaviti i problem staklenog stropa koji se odnosi na barijere koje sprečavaju žene da imaju jednake mogućnosti na tržištu rada kao i na rukovodećim pozicijama u vlasti te je neophodno obezbjediti dodatne afirmativne mjere zbog sistemske diskriminacije žena i njigovog isključivanja iz politike. Iz navedenog slijedi da međunarodni dokumenti koje je BiH potpisala i ratificirala a koji predviđaju ravnopravnu zastupljenost spolova kao obavezujuću normu, institucije vlasti ne primjenjuju.

Iz činjenično opisanog stanja potkrijepljenog relevantnim zakonodavnim kao i međunarodnim propisima jasno je da ne postoji institucionalna odnosno politička volja provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova BiH što je obaveza i entitetskih institucija pri imenovanju izvršne vlasti ali postoji interes organizacija civilnog društva okupljenih u koaliciju Ženska mreža BiH da se problem adresira nadležnom organu te da se konačno naprave pomaci u ovoj oblasti.

Stoga, Ženska mreža BiH, kao neformalna grupa organizacija civilnog društva koji_e zastupaju i bave se ženskim ljudskim pravima i podsticanjem rodne ravnopravnosti, a koja promoviše antidiskriminaciju, slobodu odlučivanja, jednakost, nenasilje i antimilitarizam, te prihvata feminističke vrijednosti djelovanja –  mir, solidarnost, povjerenje, zajedništvo, jednakost i različitost, podnosi zahtjev za ispitivanjem povrede odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova BiH  a koji nadalje u članu 20. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH jasno reguliše da će se u izvršnoj vlasti osigurati ravnopravna zastupljenost spolova.

Zahtijevamo da Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Gender centar Vlade FBiH u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima prikupe sve relevantne informacije te izdaju neophodne preporuke nadležnom tijelu za otklanjanju sporne situacije kao i da iznese prijedlog mjera kojima bi se obezbjedila jednaka zastupljenost spolova na svim nivoima zakonodavne i izvršne vlasti na nivou BiH, kao i u Federaciji BiH.