Piše: Melisa Tolja Mešić

Kako izgleda tržište rada u Bosni i Hercegovini? Prema Agenciji za ravnopravnost spolova BiH, ono što ga karakteriše je teški deficit produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada. Stope zaposlenosti su izuzetno niske, kao posljedica male uključenosti mladih i žena, te neujednačene strukture ekonomski aktivnih starosnih grupa. Odlazak mlade obrazovane populacije još više otežava oporavak i stabilizaciju ekonomske slike države kao i zaposlenost u tzv. sivoj, neformalnoj ekonomiji.[1] U Bosni i Hercegovini se kao vezani pojmovi za tržište rada nezaobilazno navode nezaposlenost i diskriminacija. Iako je kompleksna ekonomska i politička situacija podjednako pogodila sve kategorije društva, žene kao brojčano zastupljeniji spol bivaju više izložene nejednakostima na tržištu rada. Navedena agencija u ocjeni stanja je izdvojila dva ključna problema, segregirano tržište rada i neaktivnost žena, uprkos boljim obrazovnim rezultatima.[2] Tačnije, analize Agencije pokazuju i da uprkos velikom broju žena koje svake godine diplomiraju, podzastupljenost na tržištu rada i pozicijama u odlučivanju (izvršni/upravni i nadzorni odbori) onemogućava generisanje pozitivnih trendova i generalno poboljšanje položaja žena u bh. Društvu.[3]

Zašto žene nisu više prisutne kao poželjna radna snaga na bh. tržištu rada? Da li su i u kojoj mjeri radno sposobne žene u mogućnosti svojim obrazovanjem i stručnošću odgovoriti na aktualnu potražnju?

Rijetko možemo pročitati ili saznati više o uzrocima male zaposlenosti kao i o problemima zbog kojih je procenat njihovog učešća na tržištu rada na veoma nezadovoljavajućem nivou. Kada se i govori o temi zaposlenosti i tržišta rada, žene bivaju predstavljene u ukupnoj statistici jer čine samo dio mozaika u lošoj ekonomskoj slici zemlje.

Čitav tekst pročitajte (223-228.str)

Ova knjiga je rezultat zajedničkog rada polaznica i polaznika prve godine Feminističke škole Žarana Papić i nastala je kao plod dvosemestralnog obrazovanja o aktualnim društvenim pitanjima iz perspektive feminističke teorije i prakse.

[1] Izvor Ministarstvo civilnih poslova BiH, dostupno na www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/strategije/?id=1530. Formuliranju ove Stategije se vršilo prema Okviru zapošljavanja EU I obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji I pridruživanju europskom partnerstvu. Cilj strategije je trebalo biti unaprijeđenje zaposšljavanja za sve u skladu sa ILO Konvencijom o politici zapošljavanja 1964., br.122. koju je BiH ratificirala.

[2] Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Stakleni krov na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, http://arsbih.gov.ba/stakleni-krov-na-trzistu-rada/

[3] Prema prvom istraživanju o broju žena i muškaraca u upravljačkim strukturama preduzeća koje je Agencija za ravnopravnost spolova provela u maju 2014. godine na pozicijama je bilo svega 15,7% žena. Istraživanje je bazirano na odgovorima 70 od top 100 poslovnih subjekata prema analizi Poslovnih novina iz 2013.godine. Analizirana je zastupljnost žena i muškaraca u upravi i nadzornim odborima u FBIH  te u upravni i izvršnim odborima u RS.