Autorica: Milkica Milojević

Aktivistkinje iz 14 nevladinih organizacija, okupljene oko Inicijative „Mir sa ženskim licem“, već 10 godina se bore da javnost u ratom zatrovanoj BiH i regionu ubijede da je mir najveća vrijednost i preduslov za napredak, blagostanje i istinsku ravnopravnost.

Nisu posustale ni 2014. godine, kada je njihove akcije usporila katastrofalna poplava u BiH, ni 2020. kada je korona pandemija paralisala život, ni prošle godine kada je u Ukrajini izbio rat, koji je potresao cijeli svijet.

Ženska mirovna priča

Ženska mirovna priča u BiH počela je 2013. godine, u sklopu projekta osnaživanja žena za suočavanje s prošlošću, koji je podržala švedska fondacija „Kvina til kvina“.

Inicijativu su pokrenule aktivistkinje iz Fondacije „Lara“ iz Bijeljine i Humanitarne organizacije „Horizonti“ iz Tuzle, a uskoro su im se pridružile drugarice iz još 12 organizacija i udruženja iz Prijedora, Banjaluke, Bihaća, Bosanskog Grahova, Zenice, Sarajeva, Višegrada, Modriče, Mostara i Bratunca.

Vrijedno su prikupljale životne priče žena iz svih krajeva BiH, koje su se u ratu i poslije rata istakle po solidarnosti, dobroti, humanosti i hrabrosti.

Radmila Žigić, direktorka Fondacija „Lara“, ističe da je ova inicijativa odgovor braniteljki prava žena na narative koji isključuju žene iz politika tranzicione pravde.

O patnjama koje su žene preživjele tokom rata i u godinama rehabilitacije od ratnih posledica rijetko se govori i malo se zna, kao da te patnje i ti napori nisu nikom bitni – kaže Radmila Žigić.

Žrtve rata

Ona je podsjetila da je u ratu u BiH je poginula 9.901 žena, što je više od 10 odsto svih stradalih u ratu i četvrtina svih civilnih žrtava rata. Još hiljade žena je bilo podvrgnuto torturi, silovane su, mučene, protjerivane i zatvarane u logore.

Kako bi se sačuvao bar djelić neispričane ratne priče o stradanju žena u ratu u BiH, u sklopu Inicijative snimljen je dokumentarni film „One umiru drugi put“.

Film svjedoči o pogibiji Svjetlane Isailović (27) iz Brčkog, koja je bila u osmom mjesecu trudnoće kada je stradala od granate, zajedno sa svojom trogodišnjom kćerkicom, te o Milosavi Subić (54) iz Dervente i Rašidi Ćehajić iz Bijeljine, koje su ubijene u svojim kućama.

Ali, cilj mirovne inicijative nije samo javna priča o stradanjima žena, nego i dekonstrukcija militarizma, kao dominantnog narativa, kako bi se spriječili budući ratovi.

Kampanja

Imajući na umu ove ciljeve i ne gledajući ko je „čiji“, mirovnjakinje su u preteklih 10 godina obilazile mjesta stradanja širom BiH, zajedno su obilježavale 8. decembar, Dan sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH, i druge značajne datume, nesebično širile priču o vrijednosti mira.

Dvije akcije postale su zaštiti znak udruženih mirovnjakinja iz BiH. Jedna je izložba „Mir sa ženskim licem“, a druga kampanja „Sto žena, 100 ulica po ženama“, s ciljem da se što više ulica i trgova u BiH nazove po ženama, koje su doprinijele napretku i dobrobiti svojih zajednica.

Izložba „Mir sa ženskim licem“ rezultat je saradnje sa Forumom Civilna mirovna služba (ZFD), osnovanim u Njemačkoj.

Na ovoj izložbi je, slikom i rečju, predstavljeno 20 žena iz BiH, koje su u ratu preživjele traume, a poslije rata su se uporno borile za svoja i prava drugih ljudi i obnavljale razoreno društvo.

Recenzent izložbe, socijalni psiholog i kolumnist Srđan Puhalo poručio je da je bitno čuti priče žena, koje su se borile protiv svega što su proizvele četiri godine rata i 23 godine mira u BiH.

– One su pobjednice, iako su mnogo toga žrtvovale i izgubile. One su se suprotstavljale ratu, nacionalizmu, patrijarhatu, kapitalizmu, nasilnicima, svojim strahovima… I za to su obično plaćale veoma visoku cijenu – rekao je Puhalo.

Poziv iz Švedske i Francuske

Izložba je prvi put postavljena 8. marta 2019. u Historijskom muzeju u Sarajevu. Potom je, za četiri godine, ženski karavan mira izložbu prikazao u još osam gradova u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te u Beogradu i u Ahenu u Njemačkoj.

Na Dan žena ove godine izložba je postavljena u holu Parlamentarne skupštine BiH.

– Ovu su izložbu vidjeli brojni građani, političari, aktivisti, diplomati i svi su je dočekali sa simpatijama. Nadamo se da će donosioci odluka razmisliti o porukama koje ova izložba šalje – kaže Mira Vilušić iz HO „Horizonti“ Tuzla, jedna od najaktivnijih članica Inicijative „Mir sa ženskim licem“.

Aktivistkinje su posebno ponosne što je njihova izložba doživjela veliki uspjeh u njemačkom gradu Ahenu, gdje su počasne gošće bile gradonačelnica Hilde Šajt i ambasadorka BiH u Nemačkoj Jadranka Vinbov, a gost na otvaranju izložbe je bio i Kristijan Šmit.

Sve su prilike da će se iz BiH, koja je širom svijeta poznata po ratovima, u Evropi čuti još mnogo poruka mira, jer su iz Švedske i Francuske već stigli pozivi da izložba žena mirovnjakinja gostuje i u ovim zemljama.

Sve što su do sada radile, a to nije samo „putovanje“ izložbe, nego i brojne radionice, ulične akcije i gostovanja širom BiH i regiona, žene mirovnjakinje su organizovale sa minimumom novca, a maksimumom aktivizma. U slavu mira.

MAJKE, NE DAJTE SINOVE DA IH VODE U RAT!

U Ahenu je izložba „Mir sa ženskim licem“ vođena na tri jezika, na kojima je izrečeno mnogo snažnih mirovnih poruka, ali je najviše pažnje privukla izjava Saide Karabašić iz udruženja „Izvor“ iz Prijedora.

– Šta god vam političari govorili, koliko god vas ubjeđivali, majke, ne dajte im svoje sinove da ih vode u ratove – rekla je Seida, jedna od 20 žena čije su životne priče dio ove izložbe.

Prenosimo sa: https://srpskainfo.com/mogu-li-zene-spasiti-mir-u-bih-10-godina-zenske-mirovne-inicijative-koja-se-procula-i-u-evropi-foto-video/?fbclid=IwAR2hACQdLXRnjYhT9tFkTS5LnKVQ2yMaIbSh81HGlQe5vjIpZGc4eMdjSGk