I pored usvajanja naprednih antidiskriminacionih zakonskih okvira, ranjive manjine u Bosni i Hercegovini i dalje su na meti diskriminacije, navodi se u novom godišnjem izvještaju Amnesty Internationala.

U svom godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu, Amnesty International naveo je probleme s kojima se naša zemlja i dalje suočava, iako je usvojila kvalitetne zakone koji omogućuju borbu protiv diskriminacije.

Vijeće ministara BiH usvojilo je u aprilu 2016. godine prvi akcioni plan za sprječavanje diskriminacije, a u junu je Parlamentarna skupština usvojila izmjene Zakona o zabrani diskriminacije, navodi Amnesty International. Nove zakonske odredbe specificiraju osnove prema kojima diskriminacija može biti počinjena, pa tako sada uključuju i seksualnu orijentaciju, i proširuju prethodno navedene kategorije – rasu, religiju i nacionalnost kao jedine osnove diskriminacije. Federalni parlament je, također, usvojio izmjene Krivičnog zakona koji sada prepoznaje i zločin iz mržnje kao oblik krivičnog djela.

Ipak, socijalno isključivanje i diskriminacija, posebno romske populacije i LGBT zajednice, i dalje su prošireni u zemlji.

“Iako se broj Roma bez identifikacionih dokumenata smanjio i došlo je do blagog napretka kada je riječ o njihovom stambenom zbrinjavanju, Romi su i dalje izloženi sistemskim barijerama u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju”, navodi se u izvještaju.

Aktivisti u BiH su dokumentovali slučajeve verbalnih i fizičkih napada na LGBT zajednicu, ali većina tih slučajeva nije temeljito ispitana. U izvještaju je navedeno i da presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sjedić-Finci i dalje nije implementirana.

Kompletan izvještaj na engleskom jeziku dostupan je ovdje.

Tekst je preuzet sa diskriminacija.ba