Intervju: Na panedmiju COVID-19 ljudi reaguju na različite načine
Zbog pojave pandemije virusa COVID-19 nalazimo se u nesvakidašnjoj situaciji koja utiče na cjelokupno društvo. Za očekivati je da će se nemali broj ljudi koji su zaraženi ili su bili u kontaktu sa zaraženima naći u samoizolaciji, a time i prekidu svakodnevnih rutina. Takođe, svi su morali promijeniti svoje životne i radne navike i, za dobrobit društva, provoditi dosta vremena u kući. Provođenje dužeg vremena zatvoreni u kući s ograničenim izvorima, zanimacijama i društvenim kontaktima može imati posljedice na psihičko zdravlje. O tome kako trenutna situacija utiče na ljude i kada se trebamo obratiti stručnim osobama za psihološku pomoć, razgovarale smo sa Dijanom Đurić, predsjednicom Društva psihologa Republike Srpske.
Da li i na koji način trenutno vanredno stanje i pandemija korona virusa utiče na ljude?
Na ovo pitanje ne postoji generalni odgovor. Ljudi reaguju na različite načine zavisno od prethodnih iskustava, doživljenih trauma, očekivanja, kapaciteta da se nose sa stresom. Prisutnan je strah koji varira od onog visokog intenziteta do realne, objektivne zabrinutosti. Isto se odnosi i na mjere vanrednog stanja. Ljudi ga mogu prihvatiti i pokušati izvući najbolje iz situacije, kao što je druženje sa članovima porodice, vrijeme za sebe, bavljenje hobijima i slično ili mogu očajavati zbog mogućnosti koje su u ovim uslovima ograničene.
Koja su to stanja, ponašanja, situacije kada bi se osoba trebala obratiti stručnim licima za psihološku pomoć?
Ukoliko osoba osjeća snažan strah, konstantnu zabrinutost, ima problema sa spavanjem, ima fizičke reakcije pri pomisli na mogućnost zaraze, promjene rasploženja, potrebno je da se obrati za stučnu pomoć. Takođe, ukoliko osoba ima problema u snalaženju u novonastaloj situaciji, ukoliko ima problema sa organizacijom vremena ili su se problemi javili u partnerskim odnosima ili zbog provođenja dosta vremena sa djecom i slično, može se obratiti za psihološko savjetovanje i podršku.
Kako se manifestuju posljedice vanredne situacije na izložene kategorije stanovništva (radnici i radnice u trgovini, zdravstveni radnici i radnice, novinari i novinarke,…)
Navedene kategorije su izloženije riziku, jer su u kontaktu sa većim brojem ljudi i njihov rad se kosi sa geslom „ostanite kod kuće“. To sigurno kod njih izaziva konstantnu anksioznost. Kod radnika i radnica iz ovih oblasti, pored ovog prisutna je i anksioznost zbog iznenadnog smanjenja prihoda, time i plaća kao i rizik od otpuštanja. Ono što bi sigurno njima moglo pomoći u ovoj situaciji bilo bi obezbijeđivanje bar djelimične ekonomsku sigurnost, ali i pružanje psihološke podrške u smislu koliko je značajan njihov rad i priznanja da su oni naši heroji jer unatoč izloženosti riziku savjesno obavljanju svoje poslove.
Da li će se naši životi promijeniti nakon što pandemija prođe?
Životi će se promijeniti na nekoliko mjeseci do godinu dana, možda za to vrijeme usvojimo neke navike. Možda će kao posljedica ove pandemije biti zastupljenija online nastava, odnosno korištenje interneta u obrazovnim institucijama. Pored toga, ostaće neke navike kao npr. druženje sa članovima porodice, bavljenje povrtlarstvom, možda netko zadrži praksu tjelovježbe u kući i slično. To je također individualno i svatko će se usmjeravati u skladu sa prethodnim interesima i sistemom vrijednosti. Definitivno će trebati vremena za ekonomski oporavak koji će uticati na naše načine života. S druge strane, ljudi brzo zaboravljaju i vjerovatno će nas opet povući konzumerizam.
Što se tiče psihološke pomoći nakon pandemije, potrebe će biti veće. Građani i građanke su bili u stanju adaptacije na vanredne mjere, sada su adaptirani i cilj svih je izbjeći zarazu. U ovim trenucima smo još u fazi akutnog stresa i svakodnevna borba za život u ovim uslovima i uspostavljanje i održavanje rutine drže hormone stresa na visokom nivou. Kada opasnost prođe ljudi se mogu osjećati iscrpljeno, zabrinuti za egzistenciju, javljati će se pitanja o smislu života. Neki će izgubiti bliske osobe i to će sve biti sadržaji za koje će trebati psihološka pomoć.
Za Inicijativu Građanke za ustavne promjene razgovarala Lana Jajčević, Fondacija Udružene žene
