Ženska mreža BiH izražava svoju zabrinutost upravljanjem migrantskom krizom u BiH
Ženska mreža BiH izražava svoju zabrinutost zbog nesistematskog i ad-hoc upravljanja krizom u vezi boravka osoba u pokretu (migranata/ica, izbjeglica i azilanata/ica) u BiH. Smatramo da je situacija dosegla vrhunac sigurnosne i humanitarne krize u BiH i da su prava i građana/ki BiH i migranata/ica ozbiljno ugrožena.
Tražimo od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da hitno pristupi planskom i sistematskom rješavanju migrantske krize u Bosni i Hercegovini, uz puno poštivanje ljudskih prava svih nas!
Usljed posljednih dešavanja u Unsko-sanskom kantonu oko smještaja migranata u prihvatne centre, Ženska mreža BiH primjećuje:
Ad-hoc pristup državnih nadležnih organa u upravljanju migracijama je neprihvatljiv i zahtijevamo hitnu izmjenu pristupa. Pozivamo nadležna ministarstva da se prestanu baviti politikom i preuzmu odgovornost za svoje nadležnosti;
Smatramo sramnim ponašanje međunarodnih organizacija zaduženih za prihvatne centre koje su napustile Privremeni prihvatni centar Lipa. Postavljamo pitanje koja je svrha djelovanja tih organizacija u Bosni i Hercegovini?
Poruke iz Brisela nas zbunjuju jer u njima Evropska unija stavlja naglasak na obaveze prema međunarodnim standardima zbrinjavanja migranata, a pri tome glavni partneri za pitanje migracija su međunarodne organizacije koje djeluju u Bosni i Hercegovini. Lokalne organizacije koje imaju kapacitet nisu konsultovane niti pozvane da pruže svoj doprinos u rješavanju krize.
Ono što nas najviše zabrinjava jeste kreiranje atmosfere straha i mržnje koja se plasira kao realno stanje na terenu. Posebno odgovornima smatramo medije koji senzacionalistički trče za pojedinačnim negativnim slučajevima dok priče o solidarnosti, podršci i naporima građana i građanki Bosne i Hercegovine ignorišu i ne izvještaju javnost o njima.
Sramotnim smatramo i ponašanje akademske zajednice u Bosni i Hercegovini koja svojom šutnjom odobrava neorganizovan, nesistematski i ad-hoc pristup rješavanju migrantske krize u BiH.
Zaštita ljudskih prava podrazumijeva holistički pristup krizi, a ne zaštitu pojedinačnih prava, jer su prava građana/ki kao i prava migranata/ica podjednako važna i kršenje prava jednih utiče na kršenje prava drugih. Ničiji interes ne može opravdati kršenje univerzalnih ljudskih prava!
Pozivamo nadležne na svim nivoima vlasti da u proces upravljanja krizom uključe predstavnice Ženske mreže BiH, kao i organizacije civilnog društva iz lokalnih zajednica gdje je organizovan prihvatni centar za migrante, a koje imaju znanje i iskustvo u djelovanju u kriznim situacijama.
Sarajevo, 07.12.2021. godine