Razgovarala: Maida Zagorac, Sarajevski otvoreni centar

 

Mirjana Lukač, direktorica Gender centra Republike Srpske, je u intervjuu za Žensku mrežu BiH govorila o pomacima u rodnoj ravnopravnosti i položaju žena u Republici Srpskoj, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini, te nas je uputila u planove Gender centra Republike Srpske za ovu godinu.

***

Gender centar Republike Srpske ispituje povrede Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine. Koliko je pritužbi podnijeto Centru u 2014. godini i na koje povrede zakona su se odnosile?

Gender centar je u 2014. godini vodio ukupno 5 postupaka za ispitivanje povreda Zakona o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini. Od tog broja, četiri postupka su pokrenuta podnošenjem Zahtjeva za ispitivanje povreda Zakona o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini, s tim da je jedan postupak pokrenut u 2013. godini, a postupanje u ovom predmetu je nastavljeno i u 2014. godini. Četiri postupka su se odnosila na oblast socijalne zaštite, konkretno kao posljedica nasilja u porodici, a peti slučaj se odnosio na zaštitu prava iz radnog odnosa.

U tri slučaja koja su se odnosila na oblast socijalne zaštite, Gender centar je izdao preporuke za postupanje nadležnim centarima za socijalni rad od kojih su dva odgovorila na preporuke i istovremeno preduzela mjere po istima, a za jedan slučaj se još čeka izjašnjenje nadležnog centra za socijalni rad. Takođe, u slučaju koji se odnosio na zaštitu prava iz radnog odnosa, Gender centar je izdao preporuku nadležnom subjektu koji se obavezao na sprovođenje iste. Povratne informacije koje je Gender centar dobio u ovom slučaju su da je stranka zadovoljna preduzetim mjerama i da je pronađeno odgovarajuće rješenje.

Treba napomenuti da se građani i građanke Republike Srpske, ali i Bosne i Hercegovine, obraćaju Gender centru i sa zahtjevima za pružanje pravne pomoći. Tokom 2014. godine Gender centar je pružio pravnu pomoć u ukupno 14 slučajeva. Zahtjevi su se uglavnom odnosili na pružanje pravne pomoći u slučajevima diskriminacije u oblasti radnih odnosa, mobinga, rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici.

 

Da li ste u Gender centru uočili pomake u položaju žena u Republici Srpskoj u 2014. godini?

Poboljšanje položaja žena u društvu je jedan od onih ciljeva na čijem se ostvarenju radi godinama, pa čak i desetinama godina, pri čemu je rezultate veoma teško mjeriti, pogotovo na jednogodišnjem nivou. Nažalost, živimo u društvu u kojem podjednako teško žive ne samo žene, nego i većina muškaraca. Najveći problem sa kojim se i muškarci i žene suočavaju danas u Srpskoj je problem ostvarenja materijalne egzistencije, što je svakako rezultat oslabljene privrede i  mnogobrojnih posljedica tranzicije, gdje direktno Gender centar, kao institucija, ne može mnogo toga učiniti. Ne smijemo zaboraviti da su 2014. godinu obilježile elementarne nepogode, poplave i klizišta, koja su dodatno ugrozila od ranije prepoznate ranjive kategorije stanovništva.

Gender centar je ubrzo nakon majskih poplava izradio Akcioni plan za rodnu ravnopravnost u uslovima katastrofa za 2014. godinu, putem kojeg smo realizovali veliki broj humanitarnih akcija koje su imale za cilj da pomognu najugroženijim kategorijama stanovništva poput roditelja djece sa posebnim potrebama, samohranim roditeljima, žrtvama porodičnog nasilja i sl.

S druge strane, pomaci su evidentni tokom proteklih nekoliko godina, što je došlo do izražaja i u prošloj godini, na području mijenjanja percepcije stručne i šire javnosti o značaju i važnosti učešća žena u kreiranju politika i mjera, kako na entitetskom tako i na lokalnom nivou. Pojedine teme poput nasilja nad ženama i nasilja u porodici više nisu tabu. Smjernice za postupanje službenih lica u institucijama, kao i brojne obuke, koje je sprovodio i Gender centar proteklih godina, su u velikoj mjeri ubrzale rad i djelotvornost društvenog odgovora na nasilje zasnovano na polu. Vidljivost problema sa kojima se žene suočavaju je mnogo veća danas, nego što je to bio slučaj ranije. Nasilje u porodici više nije privatna stvar, nego djelo koje društvo prepoznaje kao negativno, koje društvo ne toleriše i koje se kažnjava.

 

Da li ćete kroz djelovanje Gender centra Republike Srpske, i na koji način, vršiti pritisak da bi se ostvarilo ravnopravno učešće žena u političkoj vlasti, te ostvarila zakonska kvota od najmanje 40% žena u institucijama izvršne vlasti?

Za postizanje cilja ravnopravnog učešća žena i muškaraca, minimalno učešće od 40% bilo kog pola se smatra pragom kojeg treba postići, te će Gender centar nastojati da se, u skladu sa svojim mandatom i nadležnostima, zalaže za ostvarenje pomenutog praga. Gender centar će u 2015. godini nastaviti pružati stručnu podršku prilikom usaglašavanja zakona i drugih propisa koji direktno ili indirektno regulišu učešće žena u političkom i javnom odlučivanju, te zakona i propisa koji se odnose na imenovanja, sa standardima ravnopravnosti polova u Republici Srpskoj.

U procesu smo izrade akcionog plana za unapređenje položaja žena u javnom i političkom životu, na čijem ćemo sprovođenju raditi aktivno. Upravo ovih dana pripremamo organizaciju jednog događaja pod nazivom „Jačanje učešća i uticaja žena u političkom i javnom odlučivanju u Republici Srpskoj“, kojeg ćemo realizovati u saradnji sa Odborom jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske.

 

Kakva je saradnja Gender centra Republike Srpske sa nevladinim organizacijama?

Gender centar od početka svog rada ima veoma dobru saradnju sa nevladinim sektorom, naročito organizacijama koje djeluju na području Republike Srpske, a koje se bave prevencijom i zaštitom od nasilja i diskriminacije po osnovu pola. U pitanju je saradnja koja se bazira na partnerstvu, uzajamnoj podršci, razumijevanju i zalaganju za zajedničke ciljeve. Nevladine organizacije koje pružaju direktnu pomoć i zaštitu žrtvama nasilja u porodici ili nekog drugog oblika rodno zasnovanog nasilja, su često prva karika u lancu kojima se žrtve obraćaju, te su njihova iskustva dragocjena i neophodna za izradu kvalitetnih politika, programa i mjera za sprečavanje ovog oblika nasilja. Pored toga, nevladine organizacije imaju mogućnost pomalo neformalnog djelovanja, što daje dodatnu dimenziju našoj saradnji, pa su nam, na primjer, zato kampanje podizanja svijesti javnosti, koje radimo zajedno, tako raznovrsne i obogaćene duhom aktivizma.

 

S obzirom na vaše iskustvo u ostvarivanju rodne ravnopravnosti, možete li s nama podijeliti na koji svoj uspjeh ste najviše ponosni? Šta biste poručili drugim ženama u BiH?

Ravnopravnost polova je princip koji se prožima kroz sve oblasti javnog i privatnog života. Tokom 13 godina svog postojanja i rada, Gender centar je aktivno radio na integraciji međunarodno priznatih standarda za ravnopravnost polova u javne politike, programe i mjere u svim oblastima od političkog i javnog života, obrazovanja i zdravlja, preko ekonomskih i socijalnih prava, nasilja po osnovu pola, pa sve do sporta i kulture. Na početku našeg rada je postojao veliki otpor prema ovim temama ne samo od strane muškaraca, nego i od strane velikog broja žena, pa nažalost i stručne javnosti. Teško je bilo baviti se ravnopravnošću polova u društvu, koje je i danas, u velikoj mjeri patrijarhalno i tradicionalno, društvu koje se temelji na jasnim podjelama rodnih uloga kako kod kuće tako i na javnom mjestu. Pored toga, mi smo i društvo opterećeno velikim ekonomskim problemima i još uvijek nacionalnim i etničkim identitetima, gdje se pitanja poput, recimo, položaja žena na selu, smatraju perifernim i nadasve nebitnim.

Ono što je svakako jedan od najvećih uspjeha i rezultata našeg rada je usklađivanje normativno-pravnog okvira Republike Srpske sa domaćim i međunarodnim standardima za ravnopravnost polova. Tu bismo istaknuli Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, od njegovog prvog donošenja 2005. godine, pa do danas. S tim u vezi ponosni smo i na inkriminaciju nasilja u porodici od strane Krivičnog zakona, čime se dodatno učvrstio društveni odgovor na nasilje. Smjernice za postupanje službenih lica u institucijama, kao i brojne obuke, koje je sprovodio i Gender centar proteklih godina, su u velikoj mjeri ubrzale rad i djelotvornost društvenog odgovora na nasilje zasnovano na polu. Vidljivost problema sa kojima se žene suočavaju je mnogo veća danas, nego što je to bio slučaj ranije. Nasilje u porodici više nije privatna stvar, nego djelo koje društvo prepoznaje kao negativno, koje društvo ne toleriše i koje se kažnjava.

Pored pravnog okvira i velikog broja edukovanog kadra, ponosni smo i na uspostavljene institucionalne mehanizme za ravnopravnost polova, na način da skoro sve opštine i gradovi u Republici Srpskoj imaju formirane komisije za ravnopravnost polova, negdje pri kabinetu načelnika, a u većini slučajeva kao skupštinska tijela. Komisije sada imaju priliku da direktno utiču na politiku u svojim lokalnim zajednicama na način da predlažu i kreiraju mjere usmjerene ka postizanju ravnopravnosti polova, odnosno poboljšanju položaja žena i muškaraca u zavisnosti od pojedinačnih potreba svake lokalne zajednice.

Ponosni smo i na FIGAP – odnosno finansijski program za sprovođenje Gender akcionog plana BiH, putem kojeg, zajedno sa Gender centrom Federacije i Agencijom za ravnopravnost polova BiH, podržavamo institucije i nevladine organizacije u sprovođenju projekata kojima se ostvaruju ciljevi Gender akcionog plana. Na ovaj način stvaramo osnovu za održivost standarda za ravnopravnosti polova.

Mnogo toga je urađeno i ostvareno, ali kako sam rekla i u prethodnom dijelu, ovo je dugotrajan proces gdje se rezultati ne mogu ostvariti preko noći. Mi vjerujemo, a zato i radimo ovo što radimo, da svaki naš korak, svaka analiza ili istraživanje koje izvršimo, svaki telefonski poziv i prijava na koju odgovorimo, pomjera stvari naprijed, stvarajući društvo u kojem živimo boljim mjestom u kojem nikom neće biti uskraćeno pravo ili prilika da napreduje i živi bolje zato što je žena ili muškarac.

 

Koji su planovi i prioriteti Gender centra Republike Srpske  za ovu godinu?

Pored naših redovnih aktivnosti, kao i obilježavanja važnih datuma i redovnih kampanja, tokom ove godine ćemo po prvi put realizovati istraživanje o položaju i potrebama muškaraca u Republici Srpskoj. Nastavićemo saradnju sa lokalnim zajednicama i Komisijama za ravnopravnost polova i to na izradi i sprovođenju lokalnih akcionih planova za ravnopravnost polova. Radićemo i na izradi i sprovođenju akcionog planova za unapređenje položaja žena u javnom i političkom životu, gdje namjeravamo nastaviti sa razbijanjem rodnih stereotipa i predrasuda da je politika samo muški posao putem mnogobrojnih aktivnosti. Takođe, izradićemo i novi plan o rodnoj ravnopravnosti u uslovima katastrofa, što je jedinstven slučaj bar kada su u pitanju zemlje regiona.