Inicijativa Građanke za ustavne promjene pozdravlja ponovni interes međunarodne zajednice za pokretanje procesa ustavnih reformi i promjenu Izbornog zakona u BiH.

Međutim, obzirom na to na koji način se međunarodna zajednica postavila prilikom rješevanja problema izbora u Mostaru, kada su pojedine ambasade pregovarale sa predstavnicima samo nekoliko vodećih političkih partija, pritom ne uključujući sve zainteresovane političke aktere, ne uvažavajući njihova mišljenja, smatramo da ubuduće ovakav način pregovora oko promjene Izbornog zakona i Ustava neće biti primjer demokratije i ponoviće se situacija iz 2006-2009. godine. U tom periodu intenzivnog angažmana, iniciranja i posredovanja aktera međunarodne zajenice pri pokušajima dogovora oko ustavnih reformi, procesi su vođeni netransparentno, van nadležnih institucija, ne uključujući sve zainteresovane strane, nego isključivo i jedino predstavnike vodećih političkih partija.

Ko je i šta odlučivao u ime građana i građanki BiH, često je bila nepoznanica s kojom nisu bili upoznati čak ni zastupnici/e u parlamentu BiH. Ono što je u tim procesima bilo evidentno je da su bili ekskluzivno pravo nekolicine političkih lidera koji su zastupali isključivo etničke interese pri tome ignorišući građanske zahtjeve i isključujući potrebe žena. Nijedan od tri predložena paketa ustavnih promjena nije obuhvatao, između ostalih, i pitanja kojima bi ravnopravnost polova postala ustavni princip.

Tako se samo nastavila praksa započeta dejtonskim mirovnim pregovorima, u kojima su žene i njihove potrebe bile apsolutno isključene, a za koje i možemo imati razumijevanja jer su vođeni pod specifičnim okolnostima i cilj im je prvenstveno bio zaustaviti rat. Međutim, danas, 25 godina nakon Dejtona, građani i građanke se opet nalaze u istoj situaciji – njihovi interesi su marginalizovani, kako od strane predstavnika vodećih političkih partija tako i od predstavnika međunarodne zajednice. Za ovakav odnos prema građanskim inicijativama se sada ne može naći razumijevanje niti smisleno opravdanje.

Ustav države bi trebao biti sve ono što Ustav BiH sada nije. Ustav bi trebao biti prostor kojim se, uvažavajući sve potrebe društva, definišu, regulišu i unapređuju društveni odnosi muškaraca i žena, kao i njihov odnos prema državi, ali i ravnopravan i jednak odnos države prema svima koji u njoj žive.

Ne možemo govoriti o demokratskoj državi i demokratskom ustavu ako njegovo kreiranje nije rezultat konsultacija sa mnogobrojnim akterima društva. Ne možemo Ustav smatrati “svojim” ako u procesu reforme mi, građani i građanke BiH nemamo priliku učestvovati. Ne možemo vjerovati Ustavu ako on zanemaruje prava za 51% stanovništa – ako zanemaruje ženske inicijative, prijedloge i ako žene (opet) ne učestvuju u njegovom donošenju.

Inicijativa “Građanke za ustavne promjene” smatra da je period reforme ustava koji je pred BiH idelana prilika da Ustav BiH prestane biti politikantska tema i ekskluzivno pravo vladajućih etnonacionalističkih političkih partija i da građani i građanke napokon dobiju priliku da kreiraju prioritete i predlažu ustavna rješenja.

Stoga, smatramo da budući porces ustavnih reformi treba počivati na:

1. Otvorenom dijalogu, kvalitetnoj javnoj debati, saradnji između civilnog sektora, akademske zajednice, medija i institucija BiH o izazovima na putu ka ustavnim rješenjima s ciljem uspostavljanja pune ravnopravnosti i jednakosti građana i građanki, posebno u kontekstu procesa pridruživanja Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju i obaveza koje iz tog procesa proizilaze, te na taj način stvarati ambijent za razvoj građanskog društva čije je postojanje neophodno za istinsko provođenje društvenih i ustavnih reformi.
2. Reformskim procesima u BiH koji moraju uključivati žene kao ravnopravne partnere, uzimati u obzir uticaj svih reformi i procesa na žene i stanje ženskih ljudskih prava, te moraju težiti ka većem stepenu ostvarivanja ravnopravnosti polova u BiH.
3. Razumijevanju da je neophodno ugraditi ravnopravnost polova kao ustavno načelo i inkorporirati rješenja kojima bi se ostvarila veća zaštita ženskih ljudskih prava.
4. Implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno eliminaciji diskriminacije u izbornom procesu, razgraničenim od svih drugih politički instrumentaliziranih pitanja ustavne reforme;

Inicijativa,,Građanke za ustavne promjene” je neformalna grupa koja okuplja 36 organizacija civilnog društva i aktivista/kinja koji su kreirali dokument pod nazivom ,,Platforma ženskih prioriteta za ustavne promjene sa amandmanima na Ustav BiH iz rodne perspektive’’ koji se zalaže za senzibilizaciju i promjene Ustava iz rodne perspektive sa vizijom da se ostvari egalitarno i zakonito učešće žena i muškaraca u privatnom i javnom životu u BiH.