“Odluke CEDAW Komiteta u kojima se utvrdi da je došlo po povrede nekog prava zagarantovanog CEDAW Konvencijom, međutim, imaju i šire dejstvo od pogođene podnositeljice predstavke i države na koju se predstavka odnosi. One, naime, prezentiraju autentično tumačenje obaveza svih država članica Konvencije. Njihov značaj se stoga ogleda u tome što mogu uticati na pojašnjenje i razvoj međunarodnih standarda zaštite prava žena i njihovu praktičnu primjenu. U tom smislu, oni su već uticali kako na domaće, tako i regionalne sudove i mehanizme zaštite ljudskih prava, kao što je na primjer Evropski i Interamerički sud za ljudska prava.
Jedan primjer pred Evropskim sudom za zaštitu ljudskih prava predstavlja slučaj Opuz protiv Turskekoji se referira na dva predmeta koja su bila predmet ispitivanja pred CEDAW Komitetom.

Evropski sud se tako oslonio na zaključke CEDAW Komiteta u predmetu Maria da Penha protiv Brazila utvrdivši da djela nasilja počinjena protiv aplikantice trebaju biti smatrana oblikom diskriminacije. Sud je u konačnici zaključio da je propust države da zaštiti žene od nasilja u porodici povrijedilo njihovo pravo na jednaku zaštitu pred zakonom.
Kada je riječ o domaćem nivou, ponekad kao posljedica usvojenih odluka dolazi do izmjena zakona i javnih politika. To se ponekad desi čak i u slučaju proglašenja nedopustivim podnesenih predstavki. Tako na primjer, u Francuskoj je nakon usvajanja dvije takve odluke o nedopustivosti 2009. godine došlo do zakonodavnih izmjena kojima je omogućen prenos prezimena žena na djecu. Predstavke koje su proglašene nedopustivim su prethodno bile podnesene od strane francuskih državljanki koje su tvrdile da je francusko zakonodavstvo koje je predviđalo zabranu prenosa ili promjenu prezimena isključivo za majčino prezime diskriminatorno i suprotno članu 16 Konvencije”, navodi se u analizi Postupci pred Komitetom Ujedinjenih nacija za eliminaciju diskriminacije žena kao prilika za unaprijeđenje standarda zaštite prava žena na domaćem i međunarodnom nivou.

O ostalim odlukama CEDAW Komiteta i njihovim ishodima, koje se tiču rodno zasnovanog nasilja, seksualnog i reproduktivnog zdravlja, rodnih stereotipa i diskriminacije na osnovu etničkog porijekla pročitajte u novoj analizi koju je za Inicijativu Građanke za ustavne promjene napisala Adrijana Hanušić Bećirević.

Analizu pročitajte OVDJE