Ovo je rečenica iz Predgovora (Autorica Predgovora Vĕra Jourová, Povjerenica za pravosuđe) Izvještaja o jednakosti između muškaraca i žena u Evropskoj uniji za 2015.godinu (dalje:Izvještaj). Predanost Evropske unije principu rodne ravnopravnosti tako možemo vidjeti iz novog Strateškog angažmana za ravnopravnost spolova za period 2016- 2019 (decembar 2015.godine) koji prestavlja nastavak strateškog dokumenta čiju je završnu godinu zaključio spomenuti Izvještaj. Otvorivši ovaj tekst sa Predgovorom, radi konteksta citiram Zaključak – u Zaključku Izvještaja se navodi da se „dugoročna potraga za rodnom ravnopravnošću ne bliži kraju“ ali i da „postignuti napredak nije nepovratan i ne može se automatski prelijevati iz jednog sektora u drugi“.

Prema Izvještaju za 2015. godinu, porastao je procenat žena zaposlenih na puno radno vrijeme (iako i dalje ni blizu jednakog sa muškarcima);  žene su obrazovaniji uposleni kadar, ali i dalje 16% manje plaćene u odnosu na muškarce; zbog prethodnih stavki, posljedično je uvećan jaz u penzijama i veća izloženost siromaštvu za starije (75+) žene; zabilježeno je najveće učešće žena u političkom životu dosada (kako se navodi: „zahvaljujući kombinaciji političkih pritisaka, intenzivnih javnih rasprava i zakonskih mjera“) no ako se nastavi istim tempom, jednakost u ovoj oblasti možemo očekivati tek 2051. godine; procenat žena na rukovodećim položajima bilježi  napredak; preko polovine ubistava  žena su počinili partneri ili članovi porodice.

Primjeri pozitivne prakse? Porodiljsko odsustvo za očeve (produženo, obavezno); programi i informativni materijali za prevazilaženje rodnih stereotipa u školama (Kipar); Preporuka o transparentnosti plata; estonski model alimentacionog fonda; sistem poreskih olakšica (pomoći) za samohrane roditelje/ke (Švedska); inicijativa ‘European women shareholders demand gender equality’ (Evropske dioničarke zahtijevaju rodnu ravnopravnost); 2030 Agenda za održivi razvoj; intenzivnija promocija rodno odgovore politike na nacionalnom i EU nivou.

U potrazi za inspirativnim praksama u EU svakako vrijedi pogledati: Girls’ Day, Equal Pay Day, feminisation index, European Women on Boards (EWoB),  ‘revenge porn’.

No, zašto sada pisati o 2015. godini? Dana 25.01.2017. godine će se održati sastanak FEMM odbora (The Committee on Women’s Rights and Gender Equality [1]) na kojem će se glasati o prijedlogu preporuke Evropskog parlamenta Vijeću o prioritetima EU-a za 61. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena [2]. Tekst preporuke potvrđuje opredijeljenost za Pekinšku platformu i poziva na politiku za promociju i podršku dostojanstvenom radu i punoj zaposlenosti za sve žene, te njihovo uključivanje u odlučivanje na svim nivoima. Preporuke su razvrstane u pet oblasti: opšte preporuke za osnaživanje žena i djevojčica, poboljšanje ekonomskog osnaživanja žena i prevazilaženje prepreka na tržištu rada, osiguravanje jednakog udjela žena na svim nivoima odlučivanja, adresiranje potreba najmarginalizovanijih žena, predviđanje ovih obaveza u potrošnji i čineći ih više vidljivm. Čini se da se stanje rodne ravnopravnosti iz 2015.godine nije mnogo promijenilo. Imajući u vidu dvojni pristup FEMM-a (osiguravanje rodne ravnoteže u procesu donošenja odluka, te rodne perspektive u budžetskom procesu), na rasporedu će se isti dan naći i nacrt izvještaja o fondovima EU za ravnopravnost spolova. Ovaj nacrt naglašava potrebu za rodno odgovornom politikom unutar budžetiranja EU u EU fondovima i programima.

Naravno, ne očekujući brze promjene niti ‘prelijevanje’ napretka iz drugih oblasti, tako ni nove preporuke ne ostavljaju mjesta za iznenađenje, slijedeći strateške planove EU. Preostaje da čekamo Izvještaj za 2016.godinu u nadi da su u EU zabilježena poboljšanja i nove pozitivne prakse u oblasti rodne ravnopravnosti. Sudeći po Alternativnom CEDAW izvještaju za Bosnu i Hercegovinu 2013 – 2017 i Upitniku Evropske komisije, trebat će nam.

Autorica: Lejla Gačanica

 

[1] FEMM je je jedan od 20 stalnih parlamentarnih odbora Evropskog parlamenta. FEMM igra ključnu ulogu u unapređenju rodne ravnopravnosti u EU kroz normiranje i utiče na evropske političke agende u području jednakosti između žena i muškaraca i ženskih prava.

[2] Draft Report <Titre>with a proposal for a European Parliament recommendation to the Council on the EU priorities for the 61st session of the UN Commission on the Status of Women</Titre>

Preuzeto sa: https://gradjankezaustavnepromjene.wordpress.com/category/vijesti/