Piše: Maida Zagorac, Sarajevski otvoreni centar

U Bosni i Hercegovini se bilježi pad nataliteta, te se često navodi da se treba boriti protiv tzv. bijele kuge, a osobe iz političkog života nerijetko pozivaju mlade ljude da stupe u bračnu zajednicu, a žene da počnu rađati djecu. Za navedeni problem se često veže i činjenica da se žene počinju u sve kasnijoj dobi svog života ostvarivati kao majke. Možda pravi razlog koji stoji iza bijele kuge zapravo leži u sljedećem: veliki dio radno sposobnog stanovništva, pa tako i žena, u BiH je nezaposlen; prilikom razgovora za posao nerijetko se mlade žene pita da li planiraju zasnovati porodicu i rađati djecu, a ako je odgovor potvrdan onda one ne budu primljene na radno mjesto; svjedoci smo sve većeg broja žena koje su dobile otkaz kada su poslodavci_ke saznali_le za njihovu trudnoću; porodiljske naknade u raznim dijelovima BiH su neujednačene, u nekim kantonima uopšte se i ne isplaćuju, a u onima u kojima se isplaćuju nerijetko kasne. Postavlja se pitanje kakva prava imaju porodilje i kojim propisima su ta prava regulisana, te kako ih ostvariti?

Statistike pokazuju da približno 32-35 000 porodilja svake godine treba ostvari pravo na porodiljsku naknadu u BiH. Veliki broj ovih žena ne uspije ostvariti ovo svoje pravo i to zbog nedostatka novca u budžetima. Pitanje zaštite porodica sa djecom, dakle i prava majki porodilja je u nadležnosti enititeta, te u BiH ne postoji propis koj na jedinstven način reguliše ovo pitanje. Vlade Federacije BiH i Republike Srpske su nadležne za donošenje zakonskih propisa koji regulišu ovu oblast, dok ove mjere primjenjuju kantoni u FBiH i Javni fond za dječiju zaštitu u RS-u.

FEDERACIJA BOSNA I HERCEGOVINA

U Federaciji BiH ovo pitanje se uređuje Zakonom o radu FBiH i Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom FBiH, u kome je navedeno da se procenat visine naknade utvrđuje propisima kantona što dovodi do toga da je isplata naknada za porodilje veoma neujednačena, dok su u nekim dijelovima FBiH porodilje su potpuno uskraćene za ovo pravo. U nekim kantonima ne postoje propisi koji regulišu ovo pitanje, a u ostalim kantonima je visina naknade različita. Ovom situacijom su posebno pogođene nezaposlene porodilje koje ovo pravo ostvaruju u ograničenom obimu, koji zavisi od ekonomske moći kantona.

Devet kantona je donijelo kantonalne zakone o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite porodice sa djecom. Od ovih devet kantona, u osam se zakonom propisuje pravo porodilje na naknadu. U Posavskom kantonu ovaj zakon ne uključuje porodiljske naknade te se naknade za nezaposlene porodilje određuju godišnjim odlukama, dok zaposlene majke nemaju pravo na porodiljske naknade. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu nije donešen Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite porodica s djecom i porodiljske naknade se regulišu odlukama kantonalne vlade.

Visina naknade za zaposlene porodilje u pojedinim kantonima iznosi:

– Unsko – sanski kanton – 50% prosječne plate porodilje ostvarene u prethodnih 6 mjeseci, a minimalno 50% prosječne plaće u Kantonu u prethodnoj godini. Minimalan iznos ove naknade je 343 KM, a maksimalni nije određen. Naknada se isplaćuje u trajanju od 12 mjeseci.

– Tuzlanski kanton – 90% prosječne plate porodilje ostvarene u prethodnih 6 mjeseci ili 55% prosječne plate kantona, ako je povoljnije za porodilju. Minimalan iznos ove naknade je 55% prosječne plate Kantona, a maksimalni iznos nije definisan. Naknada se isplaćuje u trajanju od 12 mjeseci.

– Zeničko – dobojski kanton – 80% prosječne plate porodilje ostvarene u prethodnih 6 mjeseci, u minimalnom iznosu od 200 KM, a u maksimalnom od 724 KM. Isplaćuje se u trajanju od 12 mjeseci.

– Bosansko – podrinjski kanton – 80% prosječne plate porodilje ostvarene u prethodnih 6 mjeseci. Minimalni iznos ove naknade je 359 KM (60% prosječne plate Kantona), a maksimalni iznos nije definisan. Ova naknada se isplaćuje u trajanju od 12 mjeseci.

– Srednjobosanski kanton – 50% prosječne plate porodilje ostvarene u prethodnih 6 mjeseci, minimalni i maksimalni iznos nije definisan, a naknada se isplaćuje se u vremenskom periodu od 12 mjeseci.

– Zapadnohercegovački kanton – 70% prosječne plate porodilje ostvarene u proteklih 9 mjeseci, minimalan iznos nije definisan, a maksimalan je prosječna plata u FBiH u proteklom mjesecu. Naknada se isplaćuje u vremenskom periodu od 12 mjeseci.

– Kanton Sarajevo – 60% prosječne plate u Kantonu, posljednjih godina odlukama je definisana ista naknada za sve porodilje koja iznosi 360 KM. Ova naknada se isplaćuje u vremenskom periodu od 12 mjeseci.

– Kanton 10 – po novoj Odluci 100% plate iz prethodnog mjeseca, u minimumu od najniže zajamčene plate u FBiH, a maksimalan iznos je prosječna plata u FBiH. Naknada se isplaćuje u trajanju od 12 mjeseci.

– Hercegovačko – neretvanski kanton – U ovom kantonu nije donešen Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite porodica s djecom i porodiljske naknade se u pojedinim godinama regulišu odlukama kantonalne vlade. Odlukom se svim porodiljama  isplaćuje jedonratna pomoć u iznosu od 400 KM.

– Posavski kanton – Naknade zaposlenim porodiljama nisu propisane i ne isplaćuju se.

Svi kantoni daju pravo na naknadu u jednakom periodu, 12 mjeseci (za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva), ali postoje razlike, odnosno diskriminacija na osnovu mjesta prebivališta koja se ogleda u slijedećem činjenicama:

• Različito je regulisano obavezno vrijeme rada prije porodiljskog odsustva kao uslov ostvarivanja ovog prava (od 6 do 9 mjeseci);
• Različita je visina naknade u odnosu na platu (od 50% do 90%, odnosno 100% u Kantonu 10);
• Različito su definisani minimalni i maksimalni iznosi, što dovodi do toga da samo mali procenat porodilja prima naknadu u definisanom procentu od plate, odnosno samo one čija je plata približna prosječnoj plati FBiH ili kantona ili veća od te prosječne plate.

Visina naknade za nezaposlene porodilje u pojedinim kantonima iznosi:

– Unsko – sanski kanton – jednokratna naknadu u iznosu od 100 KM.

– Srednjebosanski kanton –naknadu u iznosu od 70% od prosječne plate Kantona, na osnovu dvije naknade, ukupno 495 KM.

– Hercegovačko – neretvanski kanton – jednokratna naknada u iznosu od 400 KM (kao i za zaposlene porodilje)

– Kanton 10 – po odluci iz 2013. godine, isplaćuje se jednokratna naknada u iznosu od 300 KM.

– Tuzlanski kanton – jednokratna naknada u iznosu od 20 % prosječne plate.

– Posavski kanton – naknada u iznosu od 150 KM u trajanju od 6 mjeseci.

– Zeničko – dobojski kanton – ako je ispunjen prihodovni cenzus isplaćuje se jednokratna naknada u iznosu od 135 KM, a u trajanju od 6 mjeseci je predviđena naknada u iznosu od 49 KM.

– Bosansko – podrinjski kanton –u trajanju od 12 mjeseci je predviđena naknada u iznosu od 150 KM, a ako se zadovolji prihodovni cenzus predviđena je naknada u iznosu od 120 KM, u trajanju od 6 mjeseci.

– Zapadnohercegovački kanton – jednokratna naknada u iznosu od 500 KM, a u periodu od 6 mjeseci se isplaćuje po 100 KM.

– Kanton Sarajevo –jednokratna naknada u iznosu od 210 KM, a u periodu od 12 mjeseci se isplaćuje po 120 KM mjesečno. A ako je ispunjen uslov prihodovnog cenzusa, isplaćuje se  48 KM trajanju od 6 mjeseci.

Jasno je da postoje velike razlike u naknadama za nezaposlene porodilje koje se u najvećem broju kantona svode na jednokratnu pomoć. Važno je uočiti da naknade nezaposlenim porodiljama u većini kantona zavise od prihodovnog cenzusa, odnosno visine prihoda domaćinstava.

Samo u dva kantona nezaposlene porodilje primaju naknadu u trajanju od 12 mjeseci (Bosansko-podrinjski i Sarajevski) i u četiri primaju naknadu u trajanju od 6 mjeseci. U Srednjebosanskom kantonu je propisana pomoć u ishrani djeteta, ali se ona u praksi ne realizuje. Pronatalni dodatak (za treće i svako naredno dijete) propisan je u dva kantona (Posavski i Bosansko-podrinjski), a u Zeničko – dobojskom kantonu pojedine opštine isplaćuju ovakvu pomoć, na bazi godišnjih odluka i zavisno od raspoloživih sredstava u budžetu opštine.

REPUBLIKA SRPSKA

Ova oblast u Republici Srpskoj je regulirana Zakonom o radu, Zakonom o socijalnoj zaštiti, Zakonom o dječijoj zaštiti i Pravilnikom o ostvarivanju prava iz dječije zaštite. Zakonom o dječijoj zaštiti osnovan je poseban fond koji na pismeni zahtjev poslodavaca_ke njemu_njoj priznaje pravo na sredstva za isplatu naknade neto plate majci koja je na porodiljskom odsustvu. Zakon o radu u Republici Srpskoj određuje da žene za vrijeme korištenja porodiljskog odusustva imaju pravo na naknadu plate u visini prosječne plate koju je žena ostvarila u posljednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog odsustva i da se naknada mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u RS-u. Trajanje porodiljskog odsustva je 12 mjeseci neprekidno, odnosno 18 mjeseci za blizance, svako treće i naredno dijete. Ova naknada ne može biti manja od 50% prosječne plate koju je radnica ostvarila u određenom prethodnom periodu, ili od plate koju bi ostvarila da je bila na radu. U RS-u se naknada isplaćuje na teret Javnog fonda za dječiju zaštitu RS-a i to za period od 11, odnosno 17 mjeseci, a poslodavci_ke isplaćuju samo naknadu za prvi mjesec porodiljskog odsustva.

Nezaposlene porodilje imaju pravo na  materinski dodatak, koje mogu ostvariti pod uslovom da lična primanja od pokretne imovine i katastarski prihod ne prelaze cenzus od 100 KM po članu porodice. Ovo pravo se ostvaruje za prvo troje djece po redu rođenja u trajanju od jedne godine, a iznosi 30% od prosječne plate ostvarene u privredi u RS-u u prethodnoj godini.

BRČKO DISTRIKT

Pravo na porodiljsku naknadu je u Brčko disktriktu za porodilje u radnom odnosu regulisano Zakonom o radu  BD BiH i  Zakonom o zdravstvenom osiguranju BD BiH. Na osnovu pomenutih propisa zaposlenica ima pravo na naknadu plate za period u kojem ne radi zbog porodiljskog odsustva, ta naknada se obračunava od osnovice koju predstavlja prosječna plata porodilje u posljednja tri mjeseca. Naknada plate iznosi 80% od osnovice za naknadu, ali ne može biti ispod minimalne plate za mjesec za koji se naknada obračunava.

Zakon o dječijoj zaštiti BD BiH za porodilje koje nisu u radnom odnosu predviđa majčinski dodatak. Ovaj dodatak se isplaćuje u trajanju od tri mjeseca i iznosi 15% od prosječne plate u Brčko Distriktu utvrđene prema posljednjim objavljenim podacima Uprave prihoda BD BiH.

Iz svega navedenog vidljivo je da su porodilje u BiH diskriminisane jer u ovisnosti od mjesta prebivališta zavisi visina, ali i samo postojanje prava na porodiljsku naknadu. To je posebno izraženo u Federaciji BiH, gdje se u pojedinim kantonima porodiljska naknada nikako ne isplaćuje, a u ostalim kantonima to nisu ujednačeni iznosi, a i naknade često kasne.  O veoma teškom položaju nezaposlenih porodilja govori činjenica da isplata porodiljskih naknada njima zavisi od finansijske moći kantona u Federaciji, a u RS-u od toga da li njihova primanja prelaze 100 KM po članu porodice. Ove žene, koje su u već teškom položaju zbog nedostatka zaposlenja, uz velike poteškoće ostvaruju ovo svoje pravo, a iskustva pokazuju da ga mnoge od njih, ali ne samo one nego i mnoge zaposlene porodilje, na kraju i ne ostvare.