Friedrich Ebert Stiftung i Ženska mreža BiH organizovali/e su Forum Ženske mreže BiH o ekonomiji brige u Sarajevu, 07.03.2017. godine. 

Forum Ženske mreže BiH o ekonomiji brige imao je za cilj da skrene pažnju javnosti i donositeljica/donositelja odluka u BiH na nedostatak aktivnih i pozitivnih ekonomskih i socijalnih mjera koje bi usmjerile pažnju domaćih i međunarodnih ekonomskih i finansijski institucija na kontinuirani izostanak dijaloga i saradnje u eliminaciji ekonomskog nasilja nad ženama u BiH. Na Forumu su bili promovirani odgovori ljevice u BiH na pitanje ekonomije brige i evropskih integracija.

Prenosimo vam „ESEJ O ZDRAVOM STARENJU“, autorica Varja Nikolić, koordinatorica Centra za zdravo starenje Općine Centar Sarajevo

U kontekstu teme, fokusirat ću se na primjenu iskustava, dobrih praksi i međunarodnih preporuka u oblasti očuvanja zdravlja starijih osoba.

Kako je počelo?
Pojam zdravog starenja, proizilazi iz ciljeva Evropske politike “Zdravo starenje do 2020 godine”, gdje je naglašeno da osobe preko 65 godina trebaju biti u mogućnosti uživati u svom punom zdravstvenom potencijalu i igrati aktivnu ulogu u društvenoj zajednici.

Projekat: “Promocija mreža za zdravo starenje“ iniciran je 2009. godine od strane Yanos Public Health organizacije iz Nizozemske i Udruženja Partnerstvo za javno zdravlje Bosne i Hercegovine. Udruženje je prepoznato od strane Međunarodne zajednice, kao lider razvoja mreže i implementacije projekata centara za zdravo starenje. Prvi Centar za zdravo starenje otvoren je u Općini Novo Sarajevo u 2011. godini, u 2014 godini otvoreni su centri u općini/opštini Domaljevac i Modriča, uz podršku UNFPA, a u Gradu Tuzli u 2015. godini.
Centar za zdravo starenje Općine Centar, kao dio mreže centara, svoja vrata je otvorio građanima/kama u januaru 2016 godine, a evidentni rezultati i potebe građana rezultirali su pokretanjem još jednog centra već u ovoj, 2017 godini, u saradnji sa Općinom Stari Grad.

Koji su ciljevi Centra?
Glavni ciljevi centara za zdravo starenje su poboljšanje kvaliteta života osoba treće životne dobi i njihove socijalne uključenosti u zajednicu. Jedan od ciljeva je uspostava timova u zajednici, koji će služiti za pružanje informacija starijim osobama i zastupanje njihovih potreba i interesa. Kroz rad centara želi se unaprijediti integracija starijih osoba i njihovo aktivno uključivanje u lokalnu zajednicu, te podsticati razvoj međugeneracijske solidarnosti. Primjeri pokazuju da poticajne aktivnosti koje uključuju starije osobe i usmjerene su njihovoj dobrobiti, rezultiraju „zdravim aktivnim starenjem”.

Briga društva
Starije osobe danas spadaju u kategoriju koja je najranjivija na socijalnu isključenost. Problemi sa kojima se susreće starija populacija su niska mjesečna primanja, povećani troškovi života, narušenog su zdravlja, boluju od raznih bolesti, dosta njih žive sami, bez bliskih srodnika, kao i bez adekvatne podrške i njege šire društvene zajednice. Također, na starije osobe se uglavnom gleda kao na korisnike penzionog sistema, zdravstvene i socijalne zaštite, čime se ističu njihovi troškovi, umjesto da se posmatraju kao resurs za unapređenje kapaciteta u društvenoj zajednici.
Kod nas postoje tzv. državni domovi za stare, ali sve više se otvaraju privatni domovi. O starima vode brigu i pružaju kućnu njegu uglavnom nevladine organizacije kao što su: Crveni križ/krst, Merhamet, Kruh Svetog Ante, Dobrotvor i te projekte sufinansiraju općine. Međutim, to što rade NVO nije dovoljno, potrebna je veća briga društvene zajednice. Bogatije zapadne zemlje idu za tim da se stare osobe što više i duže zadržavaju u porodičnom okruženju, a da se na nivou lokalne zajednice otvaraju servisi za kućnu njegu, dostavu hrane na točkovima i druge usluge, koje će finansirati država, tj. lokalne zajednice. Znači, tendencija je, ne u domove, nego porodično okruženje, ambijent koji je njima poznat i siguran! Pogotovo, što je jedan od gorućih problema sa kojima se suočavaju starije osobe usamljenost, te se centri za zdravo starenje mogu percipirati kao svojevrsni prostor borbe protiv usamljenosti. Istivremeno, to je jedan od načina koji najviše i najbolje može biti od pomoći, kako porodici, tako i društvenoj zajednici.
Koliko je ovo društveno važno pitanje govori i podatak da se trenutno na nivou Federacije BiH radi strategija o starenju stanovništva za period 2017-2026 g. uz finansijsku i tehnničku pomoć UNFPA. I u Nacrtu ovog dokumenta, kao jedan od ciljeva stavljen je razvoj mreže centara za zdravo starenje u fokus aktivnosti, što ide u prilog činjenice da su centri za zdravo starenje model kojeg treba primjenjivati.
Može se izreći jedna blaga konstatacija da društvo postaje sve više senzibilizirano za osobe treće životne dobi, kako od strane države, nevaladinih organizacija, tako i od strane lokalne zajednice.

Pozitivna iskustva Centara za zdravo starenje Općine Centar
Za godinu dana rada Centra za zdravo starenje broj upisanih članova/ca trenutno iznosi 500, od čega 410 žena i 90 muškaraca. Od ukupnog broja članova/ca, preko 300 je stalno aktivnih, a ostali su povremeno aktivni. Žene čine 82%, članstva, a muškarci 18% članstva. Dnevno u Centru provodi vrijeme od 130 do 150 članova.Preventivno korektivna gimnastika jedna je od nosećih aktivnosti rada Centra, jer je analizom podataka utvrđeno da 75% od ukupnih dolazaka u Centar čine upravo dolasci na gimnastiku.
Aktivnosti koje se provode i u koje su uključene starije osobe, posebno preventivno-korektivna gimnastika, ukazuju na činjenicu da starije osobe, uživajći zdrave stilove života, manje konzumiraju medikamente i manje su na teretu socijalnih i zdravstvenih fondova društva. Analizom podataka utvrđeno je da su kroz vježbe starije osobe poboljšale svoj zdravstveni status, snagu, izdržljivost, bolju ravnotežu, pokretljivost zglobova i fleksibilnost mišića, kardiovaskularni sistem, te opće psiho-fizičko stanje.
U Centru ukupno ima 12 raznih aktivnosti: računari, dekupaž, odslikavanje na alumunijskoj foliji, likovno – tehnike pastel i akvarel, ljekobilje, Engleski jezik, Španski jezik, horsko pjavanje, stoni tenis, kineske vježbe Tai Či vježbe, psihopodrška. Sve aktivnosi i rad u Centru odvijaju se na volonterskoj osnovi.Važno je istaći da je Centar prostor bez duhanskog dima. Posebna pažnja Centra za zdravo starenje posvećena je međugeneracijskoj solidarnosti kroz kreativne programe i zajedničke projekte sa mladima.

Kako dalje?
 Podizati svijest građana, putem javnih kampanja u mjesnim zajednicama i senzibilizirati
lokalnu zajednice za probleme ove ranjive populacije stanovništva,
 Razviti mrežu vanistitucionalne njege i pomoći starijim osobama, te formirati posebna
savjetodavna tijela na nivou mjesne zajednice, vezano za brigu i njegu starijih osoba,
 Podsticati angažman drugih društvenih grupacija ( nevladinih organizacija, volontera ,
mladih i dr.) u rješavanju životnih problema starijih osoba,
 Kreirati projekte i aktivnosti namjenjene starijim osobama kao što su: animiranje i edukacija
volontera, pomoć u kući, organiziranje slobodnog vremena kroz interaktivne, kreativne i
rekreativne radionice, klubove i prostore za druženje, posebno u prostorima mjesnih
zajednica, izlete u prirodu i sl.