Vodič koji je pred vama dio je aktivističkog odgovora ženske mirovne inicijative Mir sa ženskim licem i Foruma civilna mirovna služba (forumZFD) na zanemarivanje i isključivanje žena i ženskog iskustva iz kulture sjećanja i javnih prostora u Bosni i Hercegovini.
Prethodilo mu je istraživanje naziva ulica u 12 lokalnih zajednica u BiH, kao i prikupljanje podataka o ženama koje zaslužuju da budu tu, a nisu.

Vodič je nastao u želji da se promijeni dominantno muška slika bosanskohercegovačkih ulica i da se ženski doprinos upiše u javni prostor, ali i u želji da se građanima i građankama, organizacijama civilnog društva, aktivističkim grupama, ali i predstavnicima/a instituciija (organima javne uprave) olakša i ukaže na put i načine na koji mogu mijenjati nazive ulica u svojim zajednicama.

Prvi dio Vodiča analizira koju funkciju obavljaju nazivi ulica kao ideološki aparati iz kojih iščitavamo kome i čemu neka zajednica daje na značaju i na koga ili šta njeguje sjećanje. Analiza dalje ispituje koji su to poželjni i najčešće zastupljeni identiteti žene u obilježavanju ulica, odnosno koja ženska iskustva i postignuća su u današnjem bh. društvu prihvatljiva u javnom prostoru, a koja su se brisala u posljednjih 25 godina. Autorica nas vodi kroz 12 lokalnih zajednica i upoznaje sa raznolikim ženskim identitetima koji se pojavljuju u nazivima ulica i trgova – od kraljica, majki i sestara, do narodnih heroina, pjesnikinja i inženjerki rudarstva.

Kroz analizu ćemo saznati i u kojim dijelovima grada se nalaze ulice nazvane po ženama – u centru ili periferiji, ali i to zašto je neimenovanje ulica po ženama vid rodno zasnovnog nasilja i zašto je važno da društva uključuju u svoj javni prostor ženska iskustva i postignuća.
Drugi dio Vodiča daje tabelarni i grafički prikaz ulica nazvanih po ženama i pojmovima povezanim sa ženskim aktivizmom i iskustvom, onih nazvanih po muškarcima ili pojmovima povezanim sa dominantnim muškim rodnim ulogama i iskustvom, te ulica koje imaju rodno neutralne nazive – geografske pojmove ili istorijske događaje i datume (npr. Cetinjska ili Prvomajska ulica).

Analizirano je ukupno 4076 ulica. Poražavajući je podatak da manje od 3% ovih ulica u svom nazivu ima neko žensko ime ili iskustvo. Ne možemo a da ne zapitamo da li je moguće da na prostoru Bosne i Hercegovine nisu radile i stvarale žene?

Gdje su Mira, Razija, Aida, Vilma, Ljubica, Gizela, Hatidža, Farah, Jelica, Rašida, Zejneba, Vera, Ljubica i mnoge druge, osim u leksikonu „100 žena – 100 ulica po ženama“, koji je preteča ovog Vodiča i koji služi kao podloga za istoimenu kampanju koja za cilj ima povećati broj ulica čija imena će čuvati sjećanja na postignuća, iskustva i doprinos žena kroz istoriju i danas.

A kako i kome uputiti inicijativu za promjenu naziva ulice, objašnjeno je u trećem dijelu ovog Vodiča. Osim pregleda zakonskog okvira, u ovom dijelu možete saznati ko može da predloži promjenu naziva ulice, kome se takav prijedlog upućuje i šta prijedlog treba da sadrži.
Na kraju, Vodič nudi i tri primjera konkretnih inicijativa za promjenu naziva ulica u Banjaluci i trga u Sarajevu.

Vodič možete preuzeti ovdje!