Stručnjaci upozoravaju da su seksualni prijestupnici lica koje je najteže rehabilitovati, te da je stopa povratništva u vršenju krivičnog djela najveća kod ovih učinilaca. To u praksi znači da postoji velika vjerovatnost da će osuđenik poslije izdržane kazne zatvora, bez obzira na njenu visinu, ponovo pokušati ili učiniti isto krivično djelo. S tim u vezi, vrlo je bitno da je država zakonski i institucionalno pripremljena za suočavanje s ovim problemom. Jedan od mehanizama kontrole učinilaca seksualnih krivičnih djela je uspostavljanje registra ovih učinilaca. Registri se mogu odnositi na sve učinioce ili samo na učinioce seksualnih krivičnih djela na štetu djece.

Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja državama članicama nalaže uspostavljanje registra učinilaca krivičnih djela seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja djece, poznatijeg kao registar pedofila. Cilj ovog registra je evidentirati podatke o učiniocima ovih krivičnih djela te ih putem mjera pojačanog nadzora spriječiti da dolaze u kontakt s djecom. Iako je Konvenciju usvojila 2012. godine, Bosna i Hercegovina još uvijek nije u potpunosti udovoljila ovoj obavezi jer registar za sada postoji samo u Republici Srpskoj. Uspostavljanje ovakvog registra u Federaciji Bosne i Hercegovine predviđeno je Prijedlogom zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prijedlog zakona trenutno je u parlamentarnoj proceduri, a u ovom radu će biti prikazana njegova najznačajnija rješenja.

Ključne riječi: evidencija, registar, seksualno iskorištavanje, seksualno zlostavljanje, zakon, djeca, maloljetnici

Esej u cjelosti možete pročitati ovdje!

Adna Hanić-Zalihić je doktorantica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Krivičnopravnom smjeru. Trenutno piše doktorsku disertaciju na temu: „Krivičnopravni položaj žrtve u Bosni i Hercegovini i uporednom pravu“. Dobitnica je univerzitetskog priznanja „Srebrena značka Univerziteta u Sarajevu“ za ostvarene akademske rezultate tokom studija. Dugo godina je bila aktivna u Evropskom udruženju studenata prava (ELSA) gdje je obavljala rukovodeće pozicije u lokalnom uredu ELSA-e u Mostaru i državnom uredu ELSA-e u Sarajevu. Imala je ulogu organizatorice i učesnice brojnih seminara, radionica, istraživačkih projekata i studijskih posjeta čiji su ciljevi stručno usavršavanje i umrežavanje studenata prava i mladih pravnika u BiH i Evropi. Posebno interesovanje pokazala je u oblastima društvenog aktivizma, socijalnog preduzetništva i mirovnog aktivizma u kojima je prošla niz neformalnih edukacija. Uspješno je završila Mirovnu akademiju za mlade liderice u organizaciji švedske fondacije Kvinna till Kvinna unutar koje je bila jedna od autorica Mirovne povelje za mlade žene Bosne i Hercegovine. Trenutno je angažovana u nevladinoj organizaciji Forum lijeve inicijative kao istraživačica na projektu  „Implementacija politika-rad sa zastupnicima/cama i donosiocima odluka“. Angažovana je i kao pravna trenerica na sesijama Modela međunarodnog krivičnog suda za Zapadni Balkan koje provode tri partnerske organizacije iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.