Ženska mreža BiH, neformalna grupa organizacija civilnog društva i pojedinaca_ki koji_e zastupaju i bave se ženskim ljudskim pravima i podsticanjem rodne ravnopravnosti, a koja promoviše antidiskriminaciju, slobodu odlučivanja, jednakost, nenasilje i antimilitarizam, te prihvata feminističke vrijednosti djelovanja –  mir, solidarnost, povjerenje, zajedništvo, jednakost i različitost, osjetila je potrebu i odgovornost za upućivanjem dopisa Ministarstvu civilnih poslova BiH, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, te Vijeću ministara BiH u kojem će tražiti od ovih institucija da proglase Dan ženskih prava u Bosni i Hercegovini koji bi se obilježavao svake godine, a koji bi pomogao u podizanju svijesti o ženskim ljudskim pravima, te ukazivao na probleme sa kojima se žene suočavaju u našoj zemlji. Članice su se složile da taj dan bude 12. septembar, dan kada je 2009. godine osnovana i počela sa radom Ženska mreža BiH (ŽMBiH), na konferenciji pod istim nazivom, a u sklopu četvrtog PitchWise festivala ženske umjetnosti BiH.

Povodom prvog, nezvaničnog, obilježavanja Dana ženskih prava u Bosni i Hercegovini, 12.09.2014. godine, Ženska mreža BiH želi skrenuti pažnju javnosti na trenutno stanje ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti u BiH, te ukazati na one oblasti iz ovog prava koje je potrebno unaprijediti i poboljšati, a koje su bitne i za budući napredak Bosne i Hercegovine.

Žene su u Bosni i Hercegovini, između ostalog, izložene i diskriminaciji u pristupu ekonomskim i socijalnim pravima, naročito u zapošljavanju i pristupu pravu na porodiljsko odsustvo i naknade. Pitanje ostvarivanja prava na porodiljsko odsustvo i ujednačavanje naknada između entiteta te kantona, otežava ionako težak položaj žena na tržištu rada. Zabrinjava i visok procent nasilja nad ženama. Istraživanje Agencije za ravnopravnost spolova iz prošle godine, ukazuje da je čak 47,2 posto žena doživjelo neki oblik nasilja u toku svog života nakon 15. godine. Kazne za djela nasilja nad ženama, naročito nasilja u porodici, i dalje su izrazito blage. Izricale su se uslovne i novčane kazne, a kazne zatvora samo u rijetkim slučajevima. Žene žrtve nasilja izložene su dodatnoj viktimizaciji, a nasilje za rezultat ima kršenje i drugih prava žena kao što su pravo na rad, brigu o djeci, stanovanje i pristup pravdi. Ne treba zaboraviti da je nasilje nad ženama dijelom uzrok i posljedica ženskog siromaštva i socijalne isključenosti. Pozicija Romkinja u bh. društvu je osobito teška i nije mnogo uznapredovala  tokom posljednjih godina. Oko 90% Romkinja nema pristup zdravstvenom osiguranju, socijalnoj zaštiti ili zaposlenju. Žene sa invaliditetom se susreću sa diskriminacijom na dnevnoj osnovi, kao žene i kao osobe sa invaliditetom. Zdravstvena zaštita je vrlo problematično područje, posebno zaštita reproduktivnog zdravlja, te briga i zaštita trudnih žena. Pored nedostatka prikladnih stolova za preglede žena u invalidskim kolicima, većina zdravstvenih radnika_ca nisu obučeni za preglede i rad sa osobama sa invaliditetom. Bosanskohercegovačke vlasti zanemaruju prisustvo LBT žena ignorišući njihovo prisustvo u društvu. Postotak žena u zakonodavnim i izvršnim vlastima na svim nivoima ostaje nezadovoljavajući i uvedena kvota od 40% nije još uvijek dostignuta.

S ciljem poboljšanja prava žena i rodne ravnopravnosti u BiH, Ženska mreža BiH poziva da se riješi pitanja prava na porodiljsko i porodiljskih naknada, koje treba tretirati u okviru socijalnog osiguranja, a ne kao mjeru socijalne zaštite, kako je to trenutno riješeno. Potrebno je i osigurati adekvatno i kontinuirano finansiranje sigurnih kuća za smještaj žrtava nasilja u porodici, kroz budžete entiteta i kantona, te uspostaviti sistem za praćenje slučajeva svih oblika nasilja nad ženama na cijeloj teritoriji BiH. Potrebno je i provođenje zakonskih i drugih mjera kako bi se povećalo zapošljavanje žena, a je nužna mjera harmoniziranja privatnog i javnog djelovanja žena (roditeljsko pravo, pristupačni vrtići, produženi boravak za djecu školske dobi).