KATALOG LJUDSKIH PRAVA U USTAVU BIH

Objašnjenje određenih prava u skladu sa Platformom ženskih prioriteta

Policy brief broj 2.

14) Žena i muškarac imaju pravo odlučivanja o svojim reproduktivnim pravima i reproduktivnom zdravlju, bez diskriminacije, prisile ili nasilja.

Ustavno priznavanje prava žena i muškaraca na odlučivanje o reproduktivnim pravima i zdravlju veoma je značajno za očuvanje njihovih osnovnih sloboda i lične autonomije. Ova odredba štiti pojedince i pojedinke od spoljne kontrole nad njihovim tijelima i reproduktivnim izborima i u skladu je sa međunarodnim preporukama i standardima, uključujući Akcioni program Međunarodne konferencije Ujedinjenih nacija o stanovništvu i razvoju (ICPD) i Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje.

Reproduktivna prava su prava i slobode vezane za reprodukciju i reproduktivno zdravlje, koja su u određenoj mjeri već prepoznata u zakonima, međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i drugim srodnim dokumentima. Ona su od suštinske važnosti i u tijesnoj su vezi sa ostvarivanjem drugih ljudskih prava, poput prava na privatnost i zdravstvenu zaštitu.

Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacijaseksualno i reproduktivno zdravlje obuhvata širok spektar podrške, uključujući pristup kontracepciji, brigu o plodnosti i neplodnosti, zaštitu zdravlja majki i perinatalnu njegu, prevenciju i liječenje polno prenosivih infekcija, zaštitu od seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, kao i edukaciju o sigurnim i zdravim vezama. Imati seksualno i reproduktivno zdravlje znači da osoba uživa potpuno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje u svim pitanjima koja se odnose na njen reproduktivni sistem i njegove funkcije. U svakodnevnom životu, to podrazumijeva da ljudi mogu imati zadovoljavajući i siguran seksualni život, zdrave trudnoće i porođaje, te da sami odlučuju da li, kada i koliko često će imati djecu. Pristup uslugama reproduktivnog zdravlja predstavlja ljudsko pravo i trebalo bi da bude dostupan svim ljudima tokom cijelog života, kao dio osiguranja univerzalne zdravstvene zaštite. To ne samo da doprinosi poboljšanju zdravstvenih ishoda, već i rodnoj ravnopravnosti i širem društvenom razvoju.

Ustavna garancija ovih prava bila bi konstitucionalna brana eventualnim praksama diskriminacije, prisile i uskraćivanja zdravstvene zaštite, koje se mogu pronaći u pravnim prazninama i restriktivnim ili nedovoljno definisanim politikama. U BiH su siguran prekid trudnoće i seksualna edukacija nekada ograničeni, što ostavlja prostor za zloupotrebe i nejednak tretman. Istovremeno, ustavnim garantovanjem ovih prava smanjuje se institucionalna nesigurnost i omogućava veća zaštita od zloupotreba i pritisaka, posebno prema ranjivim grupama, poput maloljetnica, osoba s invaliditetom i žena u ruralnim područjima. Ustavna zaštita osigurala bi dosljednost pravnog sistema i eliminaciju arbitrarnog odlučivanja o pitanjima koja direktno utiču na zdravlje i život građana i građanki.

Uvrštavanje ove norme u Ustav BiH poslalo bi jasan signal da država štiti pravo svakog pojedinca i svake pojedinke na samostalno odlučivanje o svom tijelu, osiguravajući da svi zakoni i politike budu usklađeni s principima ljudskih prava i dostojanstva.

Sve predložene amandmane na Ustav BiH možete pročitati u Platformi ženskih prioriteta na ustavne promjene sa amandmanima na Ustav BiH iz rodne perspektive, a kako bi trebao izgledati Ustav BiH sa inkorporiranim amandmanima Inicijative Građanke za ustavne promjene pogledajte u publikaciji Naš Ustav BiH.