Četvrti ciklus predavanja
NEKO JE REKAO FEMINIZAM?
mart-novembar 2016. godine

Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Friedrich Ebert u Bosni i Hercegovini u 2016. godini organizuju 6 predavanja, čije će teme biti vezane za arhiv AFŽ-a BiH, ideologiju i jezik, izazove feminizma danas, za feminističku kritiku političke ekonomije, odnos religije i feminizma, reproduktivna prava žena.

4. april 2016. godine (ponedjeljak) 18 h

Tema: Jezik – instrument nevidljivosti i diskriminacije žena

Predavačice: Ismeta Dervoz i Sandra Zlotrg

Mjesto: Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Pozivamo vas na drugo predavanje četvrtog ciklusa predavanja Neko je rekao feminizam?, na temu Jezik – instrument nevidljivosti i diskriminacije žena, o kojoj će govoriti Ismeta Dervoz, zastupnica Parlamentarne skupštine BiH u mandatu 2010–2014. i Sandra Zlotrg, profesorica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika iz Udruženja Lingvisti. Sa Ismetom Dervoz razgovarat ćemo o inicijativi koju je 2012. godine pokrenula unutar Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova o uvođenju rodno osjetljive upotrebe jezika u rad Parlamentarne skupštine BiH. Zašto bi žene koje sjede u skupštinskim klupama bile parlamentarci, zastupnici, delegati i poslanici, kada su parlamentarke, zastupnice, delegatkinje i poslanice? Da li je bilo otpora ovoj jezičkoj reformi? Kakvi su izgledi da će isti model preuzeti i drugi parlamenti, skupštine i vijeća? Od Sandre Zlotrg čut ćemo odgovore na pitanja zašto je to važno da li je žena delegat ili delegatkinja ili delegatica; kako se žene sakrivaju iza generičkog muškog roda; kako jezik koristiti kao alat za postizanje rodne (i svake) ravnopravnosti u društvu.

O predavačicama:

Ismeta Dervoz nakon uspješne muzičke karijere od 1980. godine radi kao scenaristica, voditeljica i komentatorica za RTV Sarajevo. Inicirala sudjelovanje i bila dugogodišnja šefica delegacija BiH na Takmičenju za pjesmu Evrovizije. Radila na izvršnim funkcijama muzičkorevijalnog programa TV BiH, kulturno-zabavnog programa FTV, producentica brojnih festivala i koncerata. Nezadovoljna situacijom u medijima dala otkaz i sa 36 godina radnog staža angažman u politici započela kao članica stranke SBB BiH neposredno pred izbore 2010. Direktno izabrana u Parlamentarnu skupštinu BiH sa druge pozicije na listi (do sada jedini primjer u izbornim procesima u BiH za ovaj nivo zakonodavne vlasti). Bila je zamjenica predsjedavajućeg Kluba zastupnika SBB BiH u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u mandatu 2010–2014. Izabrana za prvu  zamjenicu predsjedavajućeg Komiteta za ravnopravnost spolova ZD PSBiH i slijedom članstva u delegaciji PSBiH za prvu zamjenicu predsjedavajućeg Komiteta za ravnopravnost i nediskriminaciju PS Vijeća Evrope. U toku mandata u PSBiH između ostalog pokrenula harmonizaciju Izbornog zakona BiH sa Zakonom o ravnopravnosti spolova (kvota 40%, usvojeno u oba doma 2013.), projekat uvođenja upotrebe rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnu skupštinu BiH (usvojeno u oba doma 2013.), Izmjene i dopune Zakona o reviziji institucija (usvojeno u Zastupničkom domu 2012.),  Okvirni zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji (trenutno u proceduri u ZD PSBiH), inicirala potpisivanje i ratifikaciju Istanbulske konvencije VE (CAHVIO) i radila i radi na njenoj promociji u regionu. Sa 40 godina radnog staža penzionirana 2015. Aktivno surađuje sa civilnim društvom, nevladinim organizacijama i Ženskom mrežom u BiH i regionu.

Sandra Zlotrg diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na dvije studijske grupe: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda BiH i Komparativna književnost. U Udruženju za jezik i kulturu Lingvisti radi kao lektorica i predavačica BHS jezika kao drugog/stranog. Vrši funkciju izvršne direktorice. Od 2011. godine aktivno radi na zagovaranju rodno osjetljivog jezika. Sa Jasminom Čaušević koautorica je priručnika Načini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima. Učestvovala kao stručna saradnica u uvođenju upotrebe rodno osjetljivog jezika u rad Parlamentarne skupštine BiH. Trenutno čeka termin za odbranu magistarskog rada na temu Rod i upotreba jezika u žargonu.