Fondacija CURE poziva sve individue, organizacije i formalne /neformalne grupe da zajedno učestvujemo u aktivističkom obilježavanju 8.marta – Međunarodnog dana žena. Početak marša planiran je u nedjelju 08.03.2014.godine, u 11:55h, i kretat će se od mjesta na kojem se spajaju istok i zapad, mjesta kulturološkog spajanja svijeta (sabirno mjesto je Jevrejski muzej Sarajevo), do Trga djece Sarajeva (ispred BBI centra).

Nakon završenog marša, Fondacija CURE će zajedno s aktivistima i aktivistkinjama drugih organizacija koji/e su podržavatelji/ice marša, davati izjave za medije, dijeliti promotivni materijal i informisati građane i građanke o 8. martu i položaju žena u BiH. Fondacija CURE Osmomartovskim maršem želi podsjetiti građane i građanke BiH na istinske vrijednosti 8. marta, ali i skrenuti pažnju na stvarni položaj žena kako u bh. društvu, tako i u svijetu.

Centralna tema kojom će Fondacija CURE obilježiti 8.mart jeste: “Desnica u svijetu – šta jačanje desnice znači za ženska prava?“ Planiramo da napravimo zvrk pitanja koji se tiče ženskih prava s hashtagom #pitamdesnicu i #zvrkpitanja koje želimo da uputimo onima koji su na vlasti u BiH. Želimo da dobijemo odgovor kako sadašnja struktura vlasti gleda na pitanje abortusa u BiH, da li žene imaju potpuno pravo da odlučuju o svojim tijelima, kako gledaju na medicinski potpomognutu oplodnju, na mobing, diskriminaciju, pitanje nulte tolerancije nasilja nad ženama te pitanje marginalizovanih grupa žena koje se suočavaju s diskriminacijom.

Svjedoci/kinje smo da se zadnjih nekoliko godina na zapadu dešava da desnica bude najbiranija i samim time najzastupljenija politička opcija te da se svijet suočava s regresivnim trendom porasta nacionalizma i ksenofobije. U BiH, po statutima političkih stranaka imamo stranke koje naginju ljevici i desnici, što znači da postoje političke opcije koje pripadaju lijevom centru i one koje pripadaju desnom centru. Ali ipak, s njihovim programom, javnim istupima i percepcijom glasača/ica stranke u BiH se koliko toliko smatraju ljevicom i desnicom.

Iz ovih razloga nam je jako važno da znamo da li žene u BiH imaju potpunu slobodu izbora u očima onih koji vladaju i na koji način to pokazuju? S druge strane, Bosna i Hercegovina je potpisnica brojnih konvencija koje je obavezuju na njihovu primjenu, no one nažalost vrlo često imaju tek posrednu ulogu i služe samo za razvoj domaćeg zakonodavstva i politika u oblasti prava žena i rodne ravnopravnosti, a vrlo rijetko se tužbe i presude pozivaju na standarde ratificiranih konvencija. Još uvijek nije uspostavljen funkcionalan mehanizam zakonske regulative niti se uspostavio institucionalan sistem glede uočenih slučajeva diskriminacije na osnovu kojeg bi se napravila politika prevencije diskriminacije nad ženama.

Fondacija CURE