Na devetoj sjednici Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrali su se prijedlozi Okvirnog zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom i Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Na sjednici je bilo prisutno sedam od ukupno devet članova Komisije, tako da je ista imala kvorum za rad.

Prijedlog Okvirnog zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom

O Prijedlogu Okvirnog zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom vodila se žučna rasprava, ali je na kraju isti izglasan, a omjer glasova je bio 4:3 da se Prijedlog uputi u dalju proceduru. Na ovom Prijedlogu su već dugo radili najbolji medicinski stručnjaci, a Zakon je nastao iz potrebe uređivanja ove oblasti kako bi se parovima i ženama koji na uobičajeni način ne mogu dobiti potomstvo, omogućilo ostvarivanje ustavnog prava na zasnivanje obitelji.

Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine

Na inicijativu Sarajevskog otvorenog centra izrađen je Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koji predviđa da na kandidatskim listama mora biti jednak broj kandidatkinja i kandidata uz naizmjenično redanje istih. Prisutni članovi Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova su se jednoglasno složili da ovakav Prijedlog treba da se uputi u dalju proceduru, te istakli da je ovo njihov odgovor na najave da će prijedlogom Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva biti ukinuta odredba Izbornog zakona BiH o rasporedu kandidata_kinja na listama, čime bi se omogućilo da kandidatska lista od 20 kandidata_kinja bude sastavljena na takav način da prvih 12 na listu budu muškarci, a posljednjih 8 žene. Smatraju kako bi to predstavljalo nazadovanje u postignutim pravima žena, te da bi to za posljedicu imalo smanjen postotak izabranih žena u zakonodavnim tijelima, što je nedopustivo.

Podsjećamo da u Bosni i Hercegovini živi 52% žena, a da one budu zastupljene sa nekih 20-ak posto u tijelima vlasti. Ukoliko bi se usvojile ove izmjene i dopune, to bi postepeno dovelo i do većeg broja izabranih žena, ali i do toga da Bosna i Hercegovina uđe u političku historiju kao jedna od rijetkih evropskih država čiji saziv funkcionera i funkcionerki u najvažnijim tijelima vlasti zaista odražava stvarnu ravnopravnost spolova i gdje ista nije samo mrtvlo slovo na papiru. Od ključne je važnosti da na izbornim listama ima 50% kandidatkinja, jer će tako političke stranke takođe morati investirati u što jači i bolji kadar političarki.

Nakon utvrđivanja ova dva prijedloga zakona na Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, isti će biti upućeni u parlamentarni postupak Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Tekst je preuzet sa stranice Sarajevskog otvorenog centra: www.soc.ba