Intervju sa radnici.ba: Ko brine o pravima radnica i radnika?

Prava radnika_ca su nešto o čemu se  često govori u Bosni i Hercegovini.  Nezadovoljstvo, nepravičnost, nejednakost po pitanju rada otvaraju mnoga pitanja, nedoumice i probleme o kojima radnici_e imaju potrebu razgovarati ali i rješavati ih. Jedan od načina da to učine jeste i preko besplatne pravne pomoći odnosno putem portala radnici.ba. Program pružanja besplatne pravne pomoći radnicima_a sa pružanjem besplatne pravne pomoći radnicima_a  počeo je sa radom od 01.01.2018.godine, u skladu sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći korisnicima_a, izrađenim Programom, te smjernicama Strategije za radničko obrazovanje i informisanje, analitiku, te pružanje pravne pomoći za period 2017-2018 godine. Program pravne pomoći ostvaruje se u postupcima kao pravo na pravne savjete, opće informacije o pravima i obavezama radnika_ca, pomoć pri popunjavanju obrazaca te pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta podnesaka.

Budući da postojanje Programa pružanja besplatne pravne pomoći znači priliku za građane_ke Bosne i Hercegovine za rješavanje slučajeva, a koji se odnose na rad zanimalo nas je da saznamo nešto više o radu ovog Programa i određenim pojedinostima. U nastavku vam donosimo intervju koji smo obavili_e, a u kojem smo se dotakli općih tema i kao i onih koji se odnose na  rodnu rasvnopravnost u radu.

SOC: Koliki je broj muškaraca, a koliki žena koji Vam se obraćaju za pomoć?

radnici.ba: Od početka trajanja Programa do danas zaprimljeno je ukupno 73 zahtjeva. Broj muškaraca podnosioca zahtjeva je 34, broj žena podnosioca zahtjeva je 39, a broj ostalih podnosioca zahtjeva je 0. Mi smo u našim formama zahtjeva omogućili korisnicima izjašnjenje rodnosti M/Ž/O. Starosna struktura podnosioca zahtjeva je sljedeća: mladi muškarci (9) muškarci srednjih godina (21), stariji muškarci(4), žene: mlade žene(10) žene srednjih godina(24), starije žene (5), ostali: mladi (0), srednji, (0) stariji (0). Pravni savjeti su se odnosili na detaljno informisanje o načinu i mogućnostima rješavanja određenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari. Primjeri pravnih savjeta koji su pružani su: pravni savjeti u upravnom sporu, pravni savjeti u parničnom postupku, izvršnom i prekršajnom postupku, tumačenje zakonskih legislativa i primjene u radno-pravnom statusu.

SOC: Da li je prema Vašem mišljenju, a na osnovu dosadašnjeg rada, jednak položaj žena u odnosu na muškarce u bosanskohercegovačkom radnom društvu?

radnici.ba: Po našem mišljenju, a na osnovu dosadašnjeg rada i istraživanja, došli smo do zaključka sa su razvojem društva postignuti su značajni pomaci što se tiče položaja žena u bosanskohercegovačkom radnom društvu. Bez obzira što su prošla stoljeća od kada su žene započele borbu za pravo glasa te mogućnost rada izvan kućanstva još uvijek nalazimo na diskriminaciju na svim područjima tržišta rada, u svim sektorima i u svim zanimanjima. Bez obzira na visoku obrazovanost i stručnost ženskog kadra, one su i dalje diskriminirane kod zapošljavanja, plaće, daljnjeg napredovanja  te položaja u radnom odnosu koji proizlaze kao posljedica životnih promjena koje uključuju trudnoću i majčinstvo. Prisutan tradicionalni pogled na žensku radnu snagu i percepciju društva šta bi žena trebala raditi još uvijek utiče na segregaciju poslova obzirom na rod.

SOC: Da li ste u svojoj dosadašnjoj praksi imali slučaj zbog diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta?

radnici.ba: U dosadašnjoj praksi nismo imali direktan slučaj zbog diskriminacije na osnovu seksualne orjentacije i/ili rodnog identiteta. Zahjevi koji su se ticali diskriminacije, a koji su nam upućeni, nisu u obrazloženjima imali tvrdnje da se radi o diskriminaciji na osnovu seksualne orjentacije i/ili rodnog identiteta.

SOC: Koji su najčešći problemi zbog kojih Vam se javljaju radnici a koji zbog kojih Vam se javljaju radnice?

radnici.ba: Opće informacije o pravima i obavezama radnika odnosile su se na davanje informacija o pravima i obavezama radnika iz radno-pravnih odnosa, po primjerima pitanja: ostvarivanja prava na osnovu kolektivnog ugovora, ostvarivanje prava na osnovu ugovora o radu, ostvarivanje prava iz pravnih i interesnih kolektivnih sporova, ostvarivanja prava pri odlasku u penziju. Specifičnosti primjera nepoštivanja prava i obaveza iz radno-pravnih odnosa su : neisplata plata i uplata doprinosa od strane poslodavca,  neisplata toplog obroka, nepoštivanje radnog vremena, otkaz ugovora o radu, raspored radnika na drugo radno mjesto, mobing,  uznemiravanje i nasilje na poslu, sigurnosti i zdravlje na radu, nepoštovanje zakonskih odredbi organizovanja u sindikat i vijeće zaposlenika. Pomoć pri popunjavanju obrazaca odnosila se na pružanje pravne pomoći pri sastavljanju svih vrsta pismena (zahtjevi, tužbe, žalbe, prijedlozi, odgovori na tužbe, prigovori i dr.). Ovi nabrojani primjeri su u izraženi u približno istom procentualnom iznosu i na problemima zbog kojih se javljaju radnici i na problemima zbog kojih se javljaju radnice.

SOC: Postoji li određeni strah i neodlučnost kod radnika i radnica da se upuštaju u pravne procese zbog problema na radnom mjestu?

radnici.ba: Da, primjetno je i takvo ponašanje kod korisnika naših usluga. Ono se opravdava prije svega nepovjerenjem u pravni sistem države, nepovjerenjem prema sindikatu i vijeću uposlenika, primjeri iz prakse opravdavaju njihov strah i neodlučnost, te nemaju relevantne adrese koje mogu direktno pomoći u rješavanju njihovih problema. Veliki broj radnika i radnica ima ovakvo ponašanje i zbog nepoznavanja (informisanosti i niskog nivoa znanja) svojih prava iz radno pravnog odnosa, ali i predrasude da za pokretanje pravnih procesa trebaju ne mali iznosi novčanih sredstava (koje većina nema) i za koje smatraju da će zbog nefunkcionalnog i nepravednog pravnog sistema u zemlji biti uzaludno utrošene.

SOC: Da li postoje određene posebnosti prilikom pružanja pravne pomoći radnicama u odnosu na radnike i ukoliko postoje o kojim posebnostima se radi?

radnici.ba: Posebnosti prilikom pružanja pravne pomoći radnicima u odnosu na radnike ne postoje. Korisnik programa pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, spol, spolno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje prava utvrđenih zakonom na ravnopravnoj osnovi. Pravnici poduzimaju sve radnje i učestvuje u svim fazama postupka do njegovog okončanja. Pravnici su dužni čuvati kao službenu tajnu sve što su saznali, ili su im korisnici povjerili, izuzev ako je u bilo kojem svojstvu oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog, ili prećutnog odobrenja korisnika. Pravnici su dužni informisati korisnike o preduzetim radnjama u postupku ili predmetu i o svim drugim činjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka ili predmeta obrade.

SOC: Kakvi su ishodi slučajeva za muškarce a kakvi za žene?

radnici.ba: Od početka trajanja Programa do danas zaprimljeno je ukupno 73 zahtjeva. Broj muškaraca podnosioca zahtjeva: 34; broj žena podnosioca zahtjeva: 39; broj ostalih podnosioca zahtjeva: 0. Broj realizovanih zahtjeva muškaraca: 30; broj realizovanih zahtjeva žena: 37; broj nerealizovanih zahtjeva: 6. Nerealizovani zahtjevi njih ukupno 6 odnosili su se na zahtjeve koji su ocijenjeni kao neosnovani i nisu uključeni u opis postupaka i prava pružanja pravne pomoći (3 su se odnosila na zastupanje, 2 su pitanja imovinsko-pravnih odnosa i 1 zahtjev se odnosio na rješavanje problematike iz porodičnog prava).

Prenosimo sa: http://soc.ba/intervju-sa-radnici-ba-ko-brine-o-pravima-radnica-i-radnika/