Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i projektom „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“ koji finansira  Vlada Švedske, a implementira UNDP uz podršku UN Women organizovala je tematsku sjednicu pod nazivom „Analiza rezultata lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine kroz rodnu perspektivu“ 22.12.2020.  

 

Dobar dan poštovani/e članovi/ce komisije, kao i svi/e prisutni/e, i poseban pozdrav za kandidatkinje s kojima smo se družili u protekla dva mjeseca u njihovim lokalnim zajednicama, a koje su putem zoom aplikacije prisutne na ovom događaju.

Zahvaljujem se svim ranijim govornicima/ama  na podijeljenim informacijama, posebno što smo iz više različitih uglova čuli o iskustvima tokom predizborne kampanje – toliko različitog, ali i prepoznatih zajedničkih prepreka za veći angažman žena u  političkom i javnom životu BiH.

Ja danas govorim u ime Ženske mreže BiH, kao predstavnica koordinirajuće organizacije Fondacije CURE.

Ove godine zbog kompletne situacije u svijetu, tako i u BiH, bilo je teško organizovati Lokalne izbore 2020. zbog mnogih prepreka na koje smo nailazile:

• Sama činjenica da se mnogo diskutovalo da li će se uopšte održati izbori ili ne, stvorila je situaciju neizvjesnosti, i razmišaljanja predstavnika/ca civilnog društva da li uopšte ulagati resurse i vrijeme ili ne;
• Nepostojanje javno dostupnih aplikacija/donatorskih poziva (većih sredstava) za podršku realizaciji Lokalnih izbora bila je prepreka za ovogodišnje izbore. Bilo je samo nekoliko aplikacija za mala sredstva da bi se mogla desiti velika promjena.
• Mjere kriznih štabova, od entitetskih do lokalnih, nisu bile jednake za sve i to se najviše pokazalo u toku predizbornih skupova. Npr. preko noći su se donosile odluke da se ograničava broj osoba na javnim okupljanjim na 10, pa isti dan na predizbornom skupu jedne od vodećih političkih partija imamo preko dvjesto osoba, a da nema sankcija.
• Svi/e vi koji ste na mjestima odlučivanja ste predstavnici/e političkih partija i zanimljivo je da sve ovdje rečeno ne pokušavate primijeniti i ispoštovati u vašim političkim partijama. Znači da jedno govorite javno, a to ne primjenjujete u svakodnevnom životu,
• Žene čine više od polovine glasačkog tijela u Bosni i Hercegovini. No, ni izbliza tome ne učestvuju ravnopravno s muškarcima niti na nivou države, niti na nivou entiteta u donošenju odluka, a slična je situacija i na nižim nivoima vlasti.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH u julu ove godine je političkim strankama registrovanim za Lokalne izbore 2020. uputila otvoreno pismo pod nazivom „Nominujte i promovišite kandidatkinje – to koristi svima!“

„Ravnopravna zastupljenost spolova na mjestima donošenja odluka je obavezan standard ostvarivanja lјudskih prava, propisan kako brojnim međunarodnim dokumentima koji su kod nas na snazi, tako i domaćim zakonskim propisima“, navodi Agencija u tom pismu.

Uprkos postojanju izbornih kvota od najmanje 40% pripadnika/ca manje zastupljenog spola na listama kandidata/kinja, žene su u predstavničkim tijelima na svim nivoima vlasti u BiH nedovoljno zastupljene i čine 23,8%, što je ispod evropskog prosjeka, navodi se.

Prema odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, napominje Agencija u otvorenom pismu, državna tijela su na svim nivoima vlasti, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku (kao i političke stranke te pravna lica s javnim ovlaštenjima) dužna da osiguraju i promovišu ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.

Agencija podsjeća da je Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) integralni dio Ustava BiH, te napominje da „prosperitetna društva, pored ostalog, karakteriše veće učešće žena u politici, a društveno–ekonomski razvoj društva direktno je proporcionalan njegovoj inkluzivnosti i stepenu ravnopravnosti spolova.“[1]

Iz ovoga izvodimo zaključak da je trenutno zadovoljena forma, ali ne i suština i da su žene nedovoljno zastupljene u političkom životu BiH.

Predstavnice Fondacije CURE uz podršku Heinrich Boell Stiftunga realizovale su projekat „Zajedno do pobjede” koji je bio odlična prilika da pokušamo dati doprinos jačanju kapaciteta žena –  kandidatkinja za aktivno djelovanje na političkoj sceni BiH kao i prava na slobodu žena da odlučuju i učestvuju na lokalnim izborima i tako direktno sudjeluju u kreiranju političkih pitanja svakodnevnice kroz javne nastupe, edukativne programe, promocije u medijima i javnosti. Veliki izazov koji se i kroz medijsku analizu ispostavio tačnim, bilo je  jačanje kapaciteta žena iz marginalizovanih grupa*  i mladih žena koje djeluju na lokalnom nivou, ali i tortura koju žene kao braniteljice ljudskih prava, političarke i aktivistkinje često trpe u manjim sredinama.

Decenijama unazad susrećemo se sa većinskim brojem muškaraca u politici, a malobrojne žene nerijetko se nalaze pod njihovim patronatom. Seksizam, uvredljivi komentari na društvenim mrežama (jako su komentarisani i muški kandidati), te nepostavljanje žena na ključne pozicije ostavljaju prostor za borbu i intervencije u narednom periodu.

Zabrinjavajuća je činjenica da žene nisu uključene u ključne reforme kako na nivou lokalnih zajednica, tako i na nivou čitave BiH, jer se proces odlučivanja vrši od strane političkih lidera u zatvorenim krugovima njihovih političkih partija.

Značaj lokalnih izbora u BiH  – lokalni izbori su specifični jer se radi o lokalnoj samoupravi odnosno lokalnom nivou vlasti s kojom građani/ke imaju najviše dodira prilikom rješavanja svojih svakodnevnih životnih potreba i problema. Stoga je važno da li i za koga smo glasali. Pošto se radi o lokalnim sredinama većina građana/ki poznaje kandidate/kinje i lokalne probleme i tu dolazi do izražaja ugled i povjerenje u kandidata/kinju. Radi toga je na lokalnim izborima veliki broj nezavisnih kandidata/kinja i nezavisnih lokalnih lista koje se pojavljuju kao politički subjekti samo na nivou jedne lokalne zajednice da bi preuzeli mjesta posmatrača/ica i vršili manipulaciju. Karakteristično za lokalne izbore je da stranke ulaze u neprincipijelne koalicije iako su na višim nivoima vlasti žestoki politički protivnici. Još jedan od razloga učešća većeg broja nezavisnih listi i nezavisnih kandidata/kinja je da su ugled i povjerenje u kandidata/kinju često važniji od stranačke pripadnosti.

Zapazile smo da je kompletna ideologija politike muška strana politike. Muškarci dominiraju političkim strankama i zauzimaju ključne političke pozicije, pa se uloga žena u politici svodi na to da su uglavnom pod patronatom i pritiskom muških članova političkih partija. Žene na kandidatskim listama u globalu, u malom procentu su bile nositeljice lista, a kada su već na listama onda svoju vidljivost koriste kako bi lobirale za glasove svojim muškim kolegama.

Iako se izgled kandidata oba spola komentarisao na društvenim mrežama, dominiraju komentari na račun fizičkog izgleda kandidatkinja. „To je uvijek velika tema. To je nametanje standarda ljepote. Ove loklane izbore žene su obukli na isti način –  crni sako, bijela košulja. Na taj način doveli su do toga da se žene utope u masu izgleda muških kolega u predizbornoj kampanji. Zanimljivim muškim modelom ponovo su žene učinili nevidljivim. Ranije smo imali žene na bilbordima iza svojih kolega. Ove godine su ih odjenuli na isti način tako da se one izgube u tom vizuelnom prikazu predizborne utrke.“

Razlog takvih komentara jeste duboko patrijarhalno društvo. U takvoj atmosferi žena se posmatra kao objekat, a  muškarci ciljano udaraju tamo gdje su žene najslabije – žensko tijelo. To je najlakši put da se žene obeshrabre i same odustanu od učešća u političkom životu. Seksizam, iako nekada najvidljiviji, nije jedini problem na putu žena ka ostvarivanju političkih ciljeva. „Mnogi su problemi. Problem je nametanje nekih identiteta, oblačenja, nametanje pravila igre bez mogućnosti sudjelovanja, donošenje odluka na neadekvatnim mjestama poput kafana gdje žene ne zalaze. Da ne govorimo da stranke same odlučuju gdje će postaviti žene bez obzira na njihov broj glasova.“

„Žene u politici podilaze muškim kolegama, a u BiH ne postoji nijedna veća politička stranka na čijem je čelu žena.“

Još uvijek nisu objavljeni podaci koliko su koštali izbori 2020. godine i koliko su stranke uložile sredstava u promociju tokom kampanje.

Mi smatramo da je malo sredstava uloženo u promocije kandidatkinja. Većina političkih partija je imala preporuku da kandidatkinje ulažu u kampanje ako imaju svoja sredstva. Primijećeno je da su u većini štampanog materijala muškarci kao nositelji lista vidljivi, pa su žene tokom svoje promocije dijelile letke na kojima su muškarci vidljivi i prepoznati. Čak su u javnim istupima imale obavezu da promovišu svoje kolege  kao nositelje lista. U samo tri od stotinu političkih partija primijećeno je da su partije imale jednak status za sve predložene kandidate/kinje – isti prostor na bilbordima i letcima koji su se dijelili.

Prema podacima za period od 16. do 30. oktobra u 391 članku su spomenuti kandidati i/ili kandidatkinje u kontekstu kampanje. Od toga u 71% tekstova/objava kandidatkinja uopšte nije spomenuta – svoje mjesto su žene na listama pronašle samo u 28% objava! Podaci analize veoma su slični prethodnim koje je Fondacija INFOHOUSE objavila 2012., jedino uz iznimku citiranja – naime u većini objava kandidati/kinje uopšte nisu citirani, a i kad jesu to je u prilično jednakom obimu.

Fotografija, kažu, vrijedi više od 1000 riječi. U analiziranim dnevnim novinama objavljene su 302 fotografije. Muškarci, kandidati dominiraju sa 53,45%, fotografije koje prikazuju i žene i muškarce su prisutne u 19,95% slučajeva, a same žene su na samo 15 fotografija – 3,84%.

Prema našim informacijama s terena i u svakodnevnoj komunikaciji sa kandidatkinjama  za Lokalne izbore 2020.  možemo zaključiti da su kandidatkinje popunile kvotu od 40%  i da imaju  „iste mogućnosti i prilike kao i njihove stranačke kolege”, a što se pokazuje kao laž.

Plašimo se da je ovo bila zamka sa kvotom, jer su mnogobrojne kandidatkinje stavljene na listu bez ikakve pripreme i mogućnosti da steknu bazične vještine o predstavljanju, o načinu pripreme za javne istupe…

Među najčešćim problemima s kojima se suočavaju kandidatkinje izdvajamo sljedeće:

• Same kandidatkinje iz stranaka nisu imale jednake mogućnosti u predstavljanju na javnim događajima kao kolege iz stranke, a primijećena je mala prisutnost u medijima, skoro nevidljiva.
• Možemo reći da je poseban problem nezavisnih kandidatkinja što nisu imale budžet kao kandidatkinje predstavnice političkih partija i odmah su dovedene u nejednak položaj.
• Kandidatkinje su u dosta slučajeva izložene govoru mržnje, podcjenjivanju, ogovaranju, vrijeđanju, pa čak i prijetnjama.

Slijede linkovi koji su primjeri kako su napadane kandidatkinje tokom predizborne kampanje u 2020.g.:

MOSTAR

10.12. Osumnjičena Boška Ćavar, kandidatkinja Naše stranke

09.12. Optužnica Boška Ćavar

02.12.Govor mržnje prema Irmi Baraliji i Samiji Kazazić

28.11. Napad na Irmu Baraliju i Samiju Kazazić

DOBOJ

09.12. Kotoric-tvrdi-da-ju-je-napao-bivsi-kolega-iz-stranke

MODRIČA

http://nebojsavukanovic.info/vratolomije-i-podle-igre-seljancice-goce/

SARAJEVO

13.11. Napad na Sanelu Prašović Gadžo

Napadi na Iru Adilagić, kandidatkinju sa invaliditetom

TUZLA

22godisnja-zvijezda-instagrama-kandidatkinja-na-lokalnim-izborima-u-bih/2216739.aspx

nfluencerica-iz-tuzle-kandidira-se-na-lokalnim-izborima-u-bih-zelim-pomoci-mladim-ljudima-15021186

Ove godine građani i građanke BiH, gledano u brojevima, imali su  veliki izbor za koga da glasaju. Ali ostaje da se zapitaju da li je izbor zaista njihov? Ako 50% populacije nije zastupljeno ni slikom ni rječju, ako nije vidljivo niti u mogućnosti da predstavi svoj program, ako imamo samo mušku stranu politike…ionako mali prostor za jedno od rijetkih građanskih prava koje je preostalo se prepolovio. Zemlje u kojima žene zauzimaju jednaku poziciju u vlasti, kako pokazuju evropske i svjetske statistike, imaju iznimno nisku stopu nezaposlenosti i korupcije, a povećana socijalna i radnička prava. Možda da nam to ove godine bude vodilja? #ženskastranapolitike

Na osnovu našeg direktnog rada na terenu, u prilici smo izdvojiti sljedeće preporuke:

• Žene treba upoznati sa izbornim zakonima u BiH
• Žene se trebaju osloboditi nametnutih rodnih stereotipa
• Žene se trebaju upoznati s tokom izborne kampanje, osnovnim fazama izbornog ciklusa
• Kreirati jasnu političku poruku
• Osnažiti i ohrabriti žene iz ruralnih zajednica da se uključe u politiku
• Sankcionisati govor mržnje kako na društvenim mrežama, tako i u okviru izbornih kampanja

Jadranka Miličević, Izvršna direktorica Koordinirajuće organizacije Ženske mreže BiH

[1] https://arsbih.gov.ba/page/6/